U organizaciji riječke podružnice Hrvatske matice iseljenika održana je promocija digitalnog izdanja „Josip Marohnić – prvi pjesnik iseljene Hrvatske“ i čakavskog glosarija „Rič na rič“, Radovana Tadeja na Zlobinu
Na Zlobinu, u subotu 29. studenog, u toplom i ugodnom prostoru nekadašnje oštarije „Na Fili“, u organizaciji Hrvatske matice iseljenika podružnica Rijeka održana druga po redu promocija digitalnog izdanja „Josip Marohnić – prvi pjesnik iseljene Hrvatske“ i čakavskog glosarija „Rič na rič“ riječkog jezikoslovca, publiciste i pjesnika Radovana Tadeja.
Promocija Tadejevih knjiga započela je svečanom Himnom Republike Hrvatske i minutom šutnje za poginule branitelje Domovinskog rata. Pozdravnim govorom u ime organizatora, obratila se voditeljica riječke podružnice HMI, Renata Garbajs i zahvalila svima koji su pomogli u organizaciji te svima koji su svojim dolaskom uveličali ovo događanje, posebno domaćinima Lidiji i Vladimiru Tadeju.
Na tehničkoj podršci zahvalila je Marinku Žuža, predsjedniku Zajednice Udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije i Walteru Cvjetanu, predsjedniku Udruge veterana 128. br HV Sveti Vid – Rijeka i tajniku Branku Novaku koji su izveli logistiku tehničke podrške te nazočili promociji. Poveznica za nazočnost Zajednice Udruga Domovinskog rata Primorsko-goranske županije i Udruge veterana 128.br. HV Sveti Vid – Rijeka je ta da je Radovan Tadej bio pripadnik 128. brigade na Ličkom ratištu od 1991-1992 i 1995-1996, rekla je Garbajs, a Claudio Vukonić, tajnik administrativnih poslova ZUDR-PGŽ istaknuo je da je Radovan Tadej uspio svojim radom okupiti tolike ljude, institucije, značajne djelatnike, pa i njih iz braniteljske populacije, koja je malobrojna, ali također radi na očuvanju hrvatskoga jezika. Voditeljica HMI Rijeka istaknula je i suradnju s vukovarskom podružnicom HMI i njegovim voditeljem Silviom Jergovićem te udrugom HIL Hrvatska izvandomovinska lirika čega je rezultat digitalno izdanje knjige Josip Marohnić – prvi pjesnik iseljene Hrvatske, koje možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://hil.hr/radovan-tadej/, a čija predsjednica Nadica La Rosa se javila iz Danske s riječima čestitke i podrške autoru.
Osim njezine čestitke, stigla je čestitka i iz SAD-a od izvršnog potpredsjednika Hrvatske bratske zajednice, Franje Bertovića iz Pittsburgh-a, SAD koji kaže da autorov istraživački rad i književni opus visoko cijene. U ime Grada Bakra nazočne je pozdravio predsjednik Mjesnog odbora Zlobin, Robert Blažina, a publiku su domaćim kolačima razveselile Ivana Kružić- Polić, Erina Detela (po prabaki daljnji rod od Josipa Marohnića) i Marina Tijan Hajdinić. Za glazbeni ugođaj pobrinuli su se Zoran i Franko Papić na gitarama.
Promociju e-knjige Josip Marohnić – prvi pjesnik iseljene Hrvatske otvorila je Dragica Colombo pjesmom Sinoć spazih na zapadu, starinskim tradicionalnim pivanjem na tanko i debelo.
Autor je izrazio zadovoljstvo što je promocija na Zlobinu, odakle je podrijetlom, pa se osjećao kao kod kuće. Zahvalio je na financijskoj pomoći za izdavanje ove knjige Primorsko-goranskoj županiji i Gradu Bakru, istaknuo da mu je to prva knjiga koju mu Grad Bakar financijski podržava te zahvalio svima koji su na neki način pomogli u organizaciji promocije. Uz prezentaciju o našem velikanu hrvatskog iseljeništva, Hreljanu Josipu Marohniću, Radovan je istaknuo kako je Marohnićev otac Mate rođen na Zlobinu, a majka na Hreljinu te ukazao na trenutno stanje nadgrobnih spomenika te familije Marohnić.
Tomislav Vodička, glavni tajnik Instituta za istraživanje migracija IMIN osvrnuo se na ugodnu suradnju s autorom u izdavanju dva djela iseljeničke tematike: „Putevima Pavla Vidasa“ (koautorstvo s Vjekoslavom Jurdanom) i „Josip Marohnić – život i djelo“.
Dijelove glosarija čitali su Vlasta Sušanj Kapićeva, voditeljica Katedre čakavskih pjesnika Ustanove Ivan Matetić Ronjgov, Marina Tijan Hajdinić, dobitnica nagrade za životno djelo Grada Bakra za njegovanje čakavštine i mjesnog hreljinskog izričaja, članice uređivačkog odbora te glazbenik Alen Polić koji je i zapjevao pjesmu „Žažara“ s kojom je sudjelovalo na MIK-u 2021., a čiji je tekst napisao Radovan Tadej. Urednik, izdavač i nakladnik Franjo Butorac naglasio je kako je knjiga svojevrsna kruna Tadejevog dugogodišnjeg rada. Također se osvrnuo na procjene da će u skoroj budućnosti nestati polovica jezika koji se danas govore na Zemlji, da nestajanjem lokalnog, čakavskog, nestaje i hrvatski jezik te time i cijela naša kultura.
Podsjetimo da je čakavski od 2020. međunarodno priznat kao samostalni jezik, da njime govori značajan broj Hrvata u dijaspori jer upravo su naši iseljenici ponijeli čakavštinu sa sobom i očuvali je, mnogi pišu na tom jeziku, pa će i ovaj glosarij pomoći u razumijevanju njihova govora i zajika, općenito svima u poznavanju čakavske besede.
Marina Tijan Hajdinić, istaknula je da nije lingvist, ali iz svog iskustva dugogodišnjeg prikupljanja beseda hreljinskoga govora rekla je da je „ ovo delo dugočasno, zahtjevno, smutljivo i teško. Beseda bude kristalno jasna va svojemu značenju, a poteškoća nastaje onda kad tu besedu moramo prevest na hrvatski zajik, a Radovanu to gre … ovo nije samo rječnik od circa 3200 riječi…imal je providnosti zabilježiti i delikatne riječi…pokoju besedu je obogatil, stihom, pjesmom, tako je ov libar priča o riječima, ali i riječi u pjesmama. Čestitam još jedanput Radovane na ovoj velebnoj, monumentalnoj knjigi, ne samo za čakavštinu, nego za cijeli hrvatski jezik i Hrvatsku… Gledam ove zastave: 128. brigade, Primorsko-goranske županije i zastava Republike Hrvatske. Radovan ni čovik od vele pompe, željan slave i časti, jednostavan je, skroman, osebujan. Na najbolji način baštini svoj jezik, svoje mesto i njegove ljude, svojom pisanom ostavštinom, s ovin glosarijom čvrsto nosi čakavski stijeg!“
Tekst: Renata Garbajs, HMI Rijeka
