Splitu, Kaštelima i Solinu višesadržajno se predstavila Hrvatska zajednica sa sjevera Bačke, u sklopu manifestacije „Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko – dalmatinskoj županiji“.
Tekst: A. Ćaleta; Fotografije: NIU „Hrvatska riječ“
Iz povijesnih vrela postoje zapisi da su pod vodstvom franjevca Andrije Dubočca početkom XVII stoljeća, s prostora Dalmatinske zagore i Zapadne Hercegovine nastanili današnji prostor Bačke, kao i da su ih lokalni stanovnici nazivali „Dalmatinima“. Bunjevci, nedvojbeno pripadaju hrvatskom etničkom korpusu, a uz Podunavske i Primorske Bunjevce postoji treći ogranak kojeg etnolozi svrstavaju pod kategorijom dalmatinskih Bunjevaca
Uz toponim rijeke Bune kod Blagaja (Mostar), svoje ime duguju i suhozidnim kamenim kućama „bunjama“, svojstvenim arhitekturi ruralnih dijelova primorja.
„Uistinu je malo potrebno da otkrijemo koliko smo poviješću prožeti isprepletenim nitima života koje nas rijekama zajedničke baštine trajno povezuju“, istaknuo je voditelj splitske Podružnice Hrvatske matice iseljenika Ante Ćaleta, pozdravljajući goste iz Tavankuta i Subotce.
Retrospektiva žive baštine Hrvata Bunjevaca, koja je prezentirana kroz kulturu, identitet, povijesni presjek, lingvistiku, umjetnost (slikarstvo), glazbeni izričaj, folklorne koreografije; omogućila je zainteresiranoj javnosti i struci, da se na uistinu originalni način susretnu s bogatim nasljeđem onoga što ovu zajednicu čini specifičnom u multietničkom i multikulturalnom društvu Vojvodine.
Tako su se u sklopu manifestacije „Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko – dalmatinskoj županiji“, a koja se održavala u razdoblju od 22. lipnja do 27. lipnja, predstavile renomirane institucije vojvođanskih Hrvata:
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, kojeg je predstavljala ravnateljica Katarina Čeliković, Novinsko – izdavačka ustanova „Hrvatska riječ“, predstavljena od v.d. ravnateljice Mirjane Trkulje i glavne urednice Zlate Vasiljević, Galerija Prve kolonije naive u tehnici slame, predstavljene od strane voditeljice Ljubice Vuković – Dulić, Hrvatske glazbene udruge „Festival bunjevački pisama“, predvođene voditeljicom prof. Mirom Temunović, te Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Matija Gubec“ iz Tavankuta, predvođenih Antonijom Rudić, potpredsjednicom, Ivicom Dulićem, tajnikom i Ladislavom Suknovićem bivšim predsjednikom.
22.06., u Velikoj dvorani Nadbiskupskog sjemeništa, održala se prva večer manifestacije koja je uz edukativni karakter, postala i večer protkana snažnim emocijama susretišta rasutog hrvatskog bića, dodatno potaknutima glazbenim izvedbama „Ne dam da mi moje gaze“ i „Ej Salaši“, uz tamburašku pratnju HGU „Festival bunjevački pisama“.
23.06., susret gostiju iz Vojvodine započeo je euharistijskim slavljem u župi Sv. Josipa na Mertojaku, kojeg je predslavio župnik don Vjenceslav Kujundžić. Uz bunjevačke nošnje članova HKPD „Matija Gubec“, euharistijski pjevni misal vođen je članovima zbora župe Presvetog Srca Isusova iz Tavankuta.
Neposredno nakon mise, predstavljeno je likovno stvaralaštvo u tehnici slame Galerije Prve kolonije, s prigodnom izložbom slika. U okviru razmjene darova, župnik Kujundžić je gostima darovao umjetničku sliku Sv Josipa s Isusom, ističući „Dobro došli među svoje, osjećajte se kao kod kuće, jer ovo je uistinu vaša druga Domovina, koja vas čeka raširenih ruku“.
23.06., solinska arheološka Gradina, upriličila je folklorni koncert tri reprezentativna društva; domaćina, Kulturno umjetničko društvo „Salona“, Folklornog ansambla Jedinstvo iz Splita i Hrvatsko kulturno umjetničko društvo „Matija Gubec“ iz Tavankuta. Umjetničke koreografije, sjedinile su folklornu baštinu Domovine, koja je brojnoj publici predstavljena kroz plesove Dalmacije, Zagore, Međimurja, Slavonije i Vojvodine.
25.06. Župan Splitsko dalmatinski zajedno sa suradnicima primio je goste iz Vojvodine, koji su ga upoznali sa stvaralačkim, znanstvenim, nakladničkim i umjetničkim djelovanjem institucija i društava koja predstavljaju, kao i sa izazovima s kojima se suočavaju. Župan Blaženko Boban, apostrofirao je važnost ovih susreta, ističući Hrvatsku maticu iseljenika kao značajan most u povezivanju domovinske i raseljene Hrvatske; naglašavajući ujedno intenzivnu navezanost Splitsko dalmatinske županije s institucijama Hrvata iz Vojvodine. Gradonačelnik Splita, Ivica Puljak primio je u zgradi Banovine, delegacije gostiju; ističući zadovoljstvo što građani Splita imaju priliku upoznati baštinu hrvatske manjinske zajednice iz Republike Srbije.
Istog dana, upriličen je i susret članova Matice hrvatske iz Splita s gostima iz Subotice i Tavankuta, a koje je prigodno pozdravila predsjednica Snježna Šetka, uručivši im izdanja Ogranka Matice hrvatske Split.
Ambijent Kulturnog centra u Kaštel Lukšiću, dodatno je bio prožet ljepotom susreta „starih znanaca“ HKPD „Matija Gubec“ i KUD „Ante Zaninović“, koji su nakon 16 godina zajedno u mješovitoj koreografiji 25.06. u večernjem nastupu zaplesali Trogirsku kvadrilju.
Večer protkanu raznolikošću sadržaja kroz predavanja, recitale i folklorne koreografije dodatno su obogatili članovi KUD -a „Sedam Kaštela“ u tradicionalnim nošnjama.
Splitske kale, pjacete i trgovi, te središnja Riva s posebnim su senzibilitetom dočekali tonove tambure i koreografske izvedbe Folklornog ansambla Jedinstvo i Hrvatsko kulturno prosvjetnog društva „Matija Gubec“, sve u sklopu višegodišnje manifestacije „Šotobraco“, kojima splitski domaćini upoznaju mnogobrojne turiste s baštinom Dalmacije.
Ovoga puta „Šotobraco“ je spojio more Panonsko s morem Jadranskim.
Povijesna zbilja jednog naroda i dinamika njegovih migracija, kao i sposobnost da socijaliziranjem oplemeni prostor novog nastana, fasciniraju. Impresionira činjenica da identitet naroda obuhvaća različite aspekte života zajednice: ono što ga razlikuje od drugih, kao i ono što ga povezuje i čini zajednicom s dubokim korijenima i bogatom baštinom. Taj je identitet nemoguće očuvati ako se prekida s prošlošću naroda, ako se zatomljuje njegov praiskon, ako se zaboravi kako očuvati one vrijednosti iz kojih je iznikao, od kojih živi i po kojima je prepoznatljiv. Identitet naroda i njegove specifičnosti u kontekstu očuvanja žive i minule baštine jamstvo su očuvanja prepoznatljivosti zajednice kojoj pripada kako u nacionalnom smislu, tako i u kontekstu izvornog europskog civilizacijskog narativa.
Manifestacija „Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko dalmatinskoj županiji“, upravo je na tragu kontinuiranog pozicioniranja hrvatske nacionalne manjine iz Vojvodine, za koju unatoč izazovima možemo konstatirati jasnu budućnost u navezanosti na identitetsku baštinu pripadnosti Hrvatskom rodu, pustivši duboko korijenje u plodnu ravnicu Bačke, čineći je bogatijom.
Uz Hrvatsku maticu iseljenika – Podružnicu Split, uslijed raznolikosti istaknutih programa u suorganizaciji su sudjelovali Matica hrvatska – Ogranak Split, Matica hrvatska – Ogranak Kaštela, Javna ustanovi u kulturi Zvonimir – Solin, Folklorni ansambl Jedinstvo, Hrvatska udruga Benedikt, Likovna udruga Emanuel Vidović.
Županija Splitsko – dalmatinska, Grad Split, Grad Kaštela, Grad Solin, financijski su potpomogli realizaciju, programa raznolike i sadržajne manifestacije „Dani Hrvata Bunjevaca u Splitu i Splitsko – dalmatinskoj županiji“.
