Izložba pretkolumbovske američke špiljske umjetnosti otvorena u Gradskoj knjižnici u Solinu u suorganizaciji splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika može se razgledati do 24. travnja 2025.
„Ako sam nešto naučio tijekom ovih godina, to je da petroglifi Gasoryja nisu samo urezani znakovi na stijenama. Oni su vrata u vrijeme koje nam ne pripada, ali nas oblikuje. Oni su tragovi života i smrti, radosti i straha, čovječnosti u svom najčišćem stanju, kada još nisu postojale nacije niti granice, kada je kamen bio jedini način razgovora s bogovima.“
Dio je ovo tekstualne sinteze Blasa Antonia Knoopa iskazanog u prigodnom štivu „PEČATI NA STIJENAMA – PETROGLIFI PARAGVAJA – KAMEN KOJI GOVORI“, u sklopu izložbe fotografija „PRETKOLUMBOVSKE AMERIČKE ŠPILJSKE UMJETNOSTI“, otvorene 1. travnja u Gradskoj knjižnici u Solinu, u suorganizaciji splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika i navedene knjižnice, a koju je moguće razgledati do 24. travnja 2025. godine.
Inspiriran antropološkim zapisima komunikacije ljudi Latinske Amerike, iz vremena prije dolaska prvih Europljana, autor hrvatskog podrijetla Blas Antonio Knoop, potiče svojim fotografijama na kreativno razmišljanje i znanstvenu prosudbu, poruke na „kamenju koji govori“ (petroglphe – grčki „petros“/kamen i glyphein „urezivati, klesati“), pri čemu je za potrebu raspoznavanja, potrebno i intuitivno gledanje.
Navezan na Domovinu svojih pradjedova, autor Knoop pomiče granice genealoškog etnosa, i upravo kroz paleografiju nastalu prije 10 000 godina povezuje je s pismima naroda Guarani; daleko prije dolaska „bijelog čovjeka“ na američko tlo.
Natpisi koje su izradile pretkolumbovske civilizacije uključuju ljudske figure, životinje i simbole koji bi mogli predstavljati karte, rituale ili drevne poruke. Pronađeni i fotografskim objektivom ovjekovječeni urezi pokazuju znanje ovih kultura o astronomiji, migracijama i civilizacijama. Neki urezani znakovi podsjećaju na ljudske ili izumrle životinjske tragove, dok bi drugi mogli predstavljati rani oblik pisma.
Hrvatski čovjek generalno je doprinosio progresu južnoameričkih zajednica u kojima je egzistirao, i upravo je kontinuitet tog znanstvenog doprinosa paragvajskoj historiografiji sadržan kroz izložbu Blasa Antonia Knoopa, koja je samo dio tog mozaika. Za istaknuti je kako je upravo Blase Antonio Knoop zajedno s Hugom Estigarribiom suautor knjige „Hrvati u Paragvaju“ objavljene 2022. godine, kao i da društvenu prepoznatljivost hrvatske zajednice u Paragvaju promiče kroz „Paragvajsku udrugu Hrvata“.
Fascinira činjenica da je Knoop istražujući korijene osobnog genealoškog stabla išao puno dalje, svjestan činjenice da istražujući mogućnost postojanja autohtonog američkog abecednog sustava, prešao poimanje identitetske navezanosti i određenja po konvencionalnim kriterijima želeći se približiti identitetu onih koji su tu bili puno prije nas.
Simbolika ove izložbe, uz znanstvenu intrigantnost naslanja se i na programski okvir Hrvatske matice iseljenika Podružnice Split i Splitsko dalmatinske županije, sadržan u projektu POVRATAK KORIJENIMA, jer u konačnici postavlja univerzalno, sociološko pitanje GDJE SU MOJI(NAŠI) KORJENI?
Stoga je upravo starokršćanska Salona smještena u povijesnoj pradolini na kojem je uklesana povijest hrvatskog kraljevstva o jubileju 1100 godina krunidbe Kralja Tomislava, idealan prostor da se zapitamo, tko je hodio ovim stazama i ostavljao tragove na ušću rijeke Jadro, daleko prije vremena koje poznajemo.
Zahvaljujući nazočnima i predstavnicima institucija, autor je istaknuo doprinos Fernanda Figuereda Maričevića i Kelly Knoop u realizaciji izložbe.
Tekst: Ante Ćaleta / Foto: Fernando Figueredo Maričević
