Tijekom gotovo 70 godina svoga postojanja Hrvatska matica iseljenika prikupila je i stvorila brojnu i raznoliku građu vezanu za hrvatsko iseljeništvo i hrvatske manjinske zajednice u okolnim zemljama. Veliki dio te građe završio je priključenjem Povijesnog odjela Matice u Institutu za migracije i narodnosti, a kasnije i u Hrvatskom državnom arhivu gdje je organiziran kao poseban fond.
Usprkos tome dio građe ostao je sačuvan i u samoj Hrvatskoj matici iseljenika. 2018. Hrvatska matice iseljenika pristupila je postepenoj digitalizaciji iste. Važan dio nasljeđa Hrvatske matice iseljenika su i brojevi časopisa Matica koji izlazi gotovo od samog njezina osnutka. Na stranicama Matice sačuvani su tragovi stotina, ako ne i tisuća iseljeničkih i manjinskih sudbina.
U nizu priloga na portalu Hrvatske matice iseljenika bit će predstavljen samo mali dio iseljeničkih priča kao uvod u predstavljanje digitalizirane Matičine građe. Ovom prilikom predstavljamo iseljeničku priču Ivana Paulina Pavešića iz Škurinja kod Rijeke koji se 1880. s 14 godina na jedrenjaku otisnuo u svijet. Ona je objavljena u prvom broju Matice iz prosinca 1951.
Pavešić je na jedrenjacima oplovio veliki dio svijeta kako bi se potom odvažio na put u Južnu Ameriku u potrazi za zaradom i posljedičnim blagostanjem. Tako je pomorac iz Škurinja bio trgovac među rudarima Perua, uzgajivač kave, nadničar na pampama Argentine. U Chileu je tovario salitru, bio je predradnik pri gradnji velike ratne luke, ispirao je zlato po andskim rijekama obišavši gotovo cijelu Južnu Ameriku. Potom je otišao u Sjedinjene Države, u Kaliforniju. Tu je preživio veliki potres u San Francisku 1906. Radeći na obnovi grada, a potom u okolnim šumama stekao je dovoljno sredstava za povratak u Škurinje.
Pavešićevu priču je oblikovao za Maticu istaknuti hrvatski novinar Ivo Strahonja (1924. – 1989.) koji je utemeljio dokumentarni program Hrvatskog radija. Kako izgleda buran život Ivana Paulina Pavešića iz Strahonjina pera možete pročitati ako kliknete na ovu poveznicu.
