Čak 127 polaznika deset dana je uživalo u učenju, druženju, ali i očuvanju hrvatske kulturne baštine, a naučeno su pokazali na fantastičnom završnom koncertu u sisačkom Rafinerijskom domu.
U Sisku se od 3. do 12. siječnja 2026. godine održavala 32. Zimska škola hrvatskoga folklora u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Više od 127 sudionika koji su ove godine stigli iz Argentine, SAD-a, Švicarske, Njemačke, Austrije, Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, danima je naporno radilo i učilo pod vodstvom istaknutih folklorista, etnokoreologa i glazbenih pedagoga.
Kruna ovog programa ponovno je bio Završni koncert u sisačkom Rafinerijskom domu, koji je 12. siječnja 2026. okupio ljubitelje tradicijske kulture, ali i ugledne goste poput Milana Kovača, predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske matice iseljenika, Daria Magdića, zamjenika državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonka Milasa, Željke Josić, državne tajnice u Ministarstvu demografije i useljeništva, Ivanke Roksandić, izaslanice sisačko-moslavačkog župana Ivana Celjka, Alenke Ljubešić, izaslanice gradonačelnika Grada Siska Domagoja Orlića, te Ive Mihelić, ravnateljice Doma kulture u Sisku. Okupljene je u ime organizatora pozdravio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika, mr. sc. Zdeslav Milas koji je i sam na svečanost stigao odjeven u narodnu nošnju.
„Škola folklora projekt je koji traje već pedeset godina, a više od trideset godina provodi se u organizaciji HMI-ja. Kroz to vrijeme postala je trajna institucija znanja, susreta i prijenosa baštine – mjesto gdje se ne uče samo koraci i melodije, nego se oblikuje svijest o tome tko smo i odakle dolazimo. Zahvaljujem voditelju Škole folklora Andriji Ivančanu, koji je ujedno i voditelj plesnog programa, voditelju tamburaškog programa Tiboru Bünu, kao i voditelju programa tradicijskih glazbala Vjekoslavu Martiniću. Ponosni smo na našu voditeljicu Odjela za kulturu Luciju Starčević, koja toliko predano koordinira folklorne i druge kulturne projekte. Hvala svim predavačima, suradnicima i organizatorima koji su svojim predanim radom omogućili da ovaj dugogodišnji program traje, raste i ostaje prepoznatljiv. Posebno priznanje upućujem vama – polaznicima Škole folklora. Vi ste nositelji baštine koja se ne čuva u vitrini, nego živi na pozornici, u zajednici i u srcu. Vi pokazujete da folklor nije prošlost, nego trajna vrijednost hrvatskog identiteta – u domovini i izvan nje“, istaknuo je u svom govoru ravnatelj Milas.
Okupljene je, u ime Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, pozdravio i Dario Magdić.
„U mnogim zajednicama Hrvata diljem svijeta upravo su ove vrijednosti koje ste učili, izučavali i vježbali ovih desetak dana u Sisku bile temelj za očuvanje hrvatskog identiteta. Hrvati izvan Republike Hrvatske možda i ne govore jezik i možda im nisu poznati svi drugi dijelovi naše kulture, ali tradicijska glazba i ples mnogima predstavljaju najvažniju poveznicu s hrvatskim identitetom. Zbog toga su ove Škole iznimno važne jer spajaju stručnost, znanje i edukaciju te donose kulturne elemente, znanje iz glazbe, ali i zabavu. Velik broj polaznika koji dolaze iz cijelog svijeta svjedoči o tome koliko je ovaj projekt važan i vrijedan“, istaknuo je, između ostalog, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.
Ovogodišnja Zimska škola hrvatskoga folklora bila je posvećena plesovima, nošnjama i glazbalima alpskog područja, a obuhvatila je bogatu i raznoliku tradiciju Zagorja, Karlovačkog Pokuplja, Jaskanskog prigorja i Polja, Istre, Gradišćanskih Hrvata, Samoborskog, Zaprešićkog i Vrapčanskog kraja, Zagrebačkog prigorja i Polja, Sesvetskog, Zelinskog i Vrbovečkog prigorja i Polja te Međimurja i Podravine.
I ovaj put glavni i programski stručni voditelj Škole bio je prof. Andrija Ivančan, ujedno voditelj i plesnog programa škole koja svake godine okupi najviše polaznika. Ovogodišnje izdanje Zimske škole bilo je posebno i zbog toga što prof. Ivančan ove godine obilježava 25 godina vođenja Škole hrvatskoga folklora.
“Imamo posebnu čast odati priznanje čovjeku koji već 25 godina svojim znanjem, strašću i neumornim radom, oblikuje, čuva i prenosi hrvatsku tradicijsku baštinu. Andrija Ivančan, programski voditelj Škole hrvatskoga folklora nije samo voditelj već je istraživač, motivator i prijatelj svakome tko se uhvati u kolo hrvatske pjesme i plesa. Njegovih četvrt stoljeća rada obilježilo je tisuće sati predavanja, proba, koncerata, ali i iznad svega obilježilo je tisuće srca koje je folklor dotaknuo. Hvala vam gospodine Ivančan što ste generacijama pokazali kako se baština ne samo čuva, nego prije svega živi”, istaknuto je na Završnom koncertu u Sisku.
Polaznici ovogodišnje Škole hrvatskoga folklora oduševili su publiku izvođenjem čak tri koreografije prof. Ivančana. Jedna od njih je bila i ona koju je osmislio još 1990. godine i za nju osvojio treće mjesto na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu. Riječ je koreografiji “Rendajte se milo lane”, pjesme i plesovi Kalinovca, Podravina.
Polaznici tamburaškog programa i ovaj put su vježbali uz Tibora Büna uz gosta predavača Sinišu Leopolda, dok je voditelj programa tradicijskih glazbala bio Vjekoslav Martinić. Tijekom Škole predavali su i brojni ugledni folkloristi, etnokoreolozi i istraživači hrvatske tradicijske kulture: Senka Jurina, Miro Kirinčić, Goran Oreb, Nerina Štajner, Lydia Novak i Philip Tyran, Ivan A. Ivančan, Katarina Horvatović i Kristina Benko Markovica, uz vrijednu suradnju asistenata Filipa Martinića, Martina Durbeka i Martina Ivančana.
Program Zimske škole hrvatskoga folklora temelji se na znanstveno-stručnim postavkama koje je još 1964. godine utemeljio dr. sc. Ivan Ivančan, jedan od najznačajnijih hrvatskih etnologa i etnokoreologa. Program se tijekom desetljeća kontinuirano razvijao i prilagođavao suvremenim spoznajama, a današnji voditelj Andrija Ivančan ugradio je suvremene trendove plesne edukacije i cjeloviti sustav školovanja voditelja folklornih skupina. Važni ciljevi Hrvatske matice iseljenika očuvanje, jačanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture te povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske ostvaruju se upravo kroz ovaj program.
Na samom Završnom koncertu u sisačkom Rafinerijskom domu publika je imala priliku vidjeti i čuti rezultate desetodnevnog intenzivnog rada – bogatstvo plesova, pjesama i glazbe hrvatskih krajeva, ali i svjedočiti tome što se uz puno ljubavi, truda i napornog vježbanja može postići u relativno kratkom razdoblju. Publika je to i ovaj put prepoznala te nagradila izvođače velikim pljeskom i ovacijama.
Tekst i foto: HMI
