Predstavljanje novog centra pratilo je otvaranje izložbe „U srcu São Paula, Hrvatska” kojom se slavi susret kultura te istovremeno odaje počast stogodišnjici hrvatskog iseljeništva u Brazilu
Dana 14. prosinca otvorio se u Društvu prijatelja Dalmacije Memorijalni centar stogodišnjice doseljavanja Hrvata u Brazil, jednog od važnijih trenutaka u odnosu između ovih dvaju zemalja i novina u kontekstu Južne Amerike. Hrvatska i Brazil dijele priču isprepletenu iseljeničkom tematikom i baštinom koju su naši ljudi ostavili u gradu São Paulu. Predstavljanje novog centra je pratilo otvaranje izložbe „U srcu São Paula, Hrvatska” kojom se slavi baš taj susret kultura, a istovremeno odaje počast stogodišnjici hrvatskog iseljeništva u Brazilu (1925.-2025.), čija je polazišna točka otok Korčula i njezini ljudi, i 65. obljetnici osnutka društva (1959.-2024.) u sklopu kojeg je moguće saznati više o Hrvatskoj i samoj zajednici.
Tijekom više desetljeća, hrvatska zajednica ostavila je nasljeđe koje je preživjelo zub vremena, i to pogotovo u istočnom dijelu São Paula koji je postao „dio Dalmacije”, budući da se tamo prije stotinu godina većinski iselilo stanovništvo iz Blata i Vela Luke s otoka Korčule. Time je glavni cilj predstaviti dom i zajednicu svoj zainteresiranoj publici na način da sama može proći prostorijama i dobiti dojam i razumjeti razloge iseljavanja tj. doseljavanja. Izložba je, tako, podijeljena u tri tematske cjeline: „Dalmacija Zona Leste” (Dalmacija na istočnoj zoni), „Naše Malo Misto” i „Proputovanja”, pozivajući posjetitelje da uđu dublje u međusobne odnose Dalmacije tj. Hrvatske i najvećeg brazilskog grada u kojem je 90% od ukupnih 80 tisuća Hrvata i potomaka.
Njima se otkrivaju osnovne značajke Društva prijatelja Dalmacije, mjesta susreta i zajedništva hrvatskih iseljenika još od njegovog osnutka prije 65 godina. Sjedište, izgrađeno zajedničkim naporima zajednice, utjelovljuje uspomene i tradiciju, povezujući generacije. Kroz podteme „Dom s one strane mora”, „Sportovi” i „Kulturna baština” naglašavaju se kulturne, sportske i društvene značajke koje su tijekom godina očuvale identitet zajednice. Posjetitelji se također mogu upoznati sa životnim pričama koje su smještene na razdaljini između Jadranskog mora i Serra do Mar (Planine na moru u doslovnom prijevodu, budući da se São Paulo nalazi na 900 metara nadmorske visine). Spajajući dvije strane Atlantika, priče o hrabrosti i izdržljivosti ističu iseljenički utjecaj koji je oblikovao multikulturalni São Paulo kakav poznajemo danas. Posebno mjesto zauzima hrvatska kulturna baština, sačuvana kroz glazbu, vez i književnost. Instrumenti poput tamburice i stilovi pjevanja poput klape prikazani su kroz posebnu zvučnu podlogu Yurija Behra čije su tri kompozicije namjenski nastale u sklopu izložbe. Klub vezilja je pripremio radove posvećene tematici najpoznatijih spomenika i materijalne baštine u Hrvatskoj i glagoljici kao simbolu pisane riječi u domovini te ih se izložilo u posebnoj prostoriji zajedno sa slikama folklorne skupine Jadran. Knjižnica Društva, osnovana 1986. godine, a čuva jedinstvenu zbirku knjiga na hrvatskom i portugalskom jeziku, također je predstavljena kroz književna djela najistaknutijih pisaca iz zajednice. Osim toga, hrvatska strast prema sportu, s posebnim naglaskom na nogomet, rukomet i šah, također je dio izložbe pa je tako moguće vidjeti doprinos zajednice na polju sporta, uključujući sudjelovanje na Iseljeničkoj olimpijadi i djelovanje Dalmácia Futmesa, kluba nogometa na gumbe koja je dio lige savezne države São Paulo.
Uz kustosa Leandra Santanu, Katiju Gavranich, predsjednicu SADA-e i savjetnicu na projektu i Milana Puha, voditelja projekta, prostor Društva prijatelja Dalmacije je postao memorijalni centar čiji novi ciklus počinje izložbom „U srcu São Paula, Hrvatska“ koja je realizirana uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske te tako otvara novu priču hrvatske zajednice u Brazilu koja će u ožujku 2025.godine biti sjedište 8. susreta hrvatske dijaspore Južne Amerike.
Tekst i foto: Milan Puh
