Na devetome izdanju Skupa više od pedeset izlagača raspravljalo je o iskustvima, izazovima i novim perspektivama učenja i poučavanja hrvatskoga u globalnom kontekstu.
Više od pedeset domaćih i inozemnih izlagača sudjelovalo je na Međunarodnom znanstvenom skupu Hrvatski kao ini jezik – 9. HIDIS-u koji se u organizaciji Odjela za kulturu hrvatskoga jezika i Odjela za hrvatski kao ini jezik Hrvatskoga filološkoga društva te u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika i Odsjekom za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu održao od 14. do 15. studenoga 2025.
Na svečanom otvaranju skupa u Konferencijskoj dvorani Knjižnice, koje je uime Programskoga i Organizacijskoga odbora vodio doc. dr. sc. Igor Marko Gligorić, sudionike su pozdravili prof. dr. sc. Davor Dukić, predsjednik Hrvatskoga filološkoga društva, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Zdeslav Milas te idejna začetnica skupa i predsjednica Programskoga odbora dr. sc. Zrinka Jelaska. Tom je prigodom ravnatelj Milas istaknuo važnost i potrebu za održavanjem ovakvog skupa koji osim znanstvenoga doprinosa, osnažuje poučavanje hrvatskoga kao inoga jezika na stranim sveučilištima, lektoratima i hrvatskim školama, a time pridonosi očuvanju hrvatskog jezičnog identiteta u hrvatskim zajednicama u svijetu.
Otvaranje je glazbenom izvedbom uljepšala vokalno-instrumentalna skupina Ad hoc 150, zbor Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sastavljen od nastavnika i studenata, među kojima je i književnik Kristian Novak, inače profesor na Odsjeku za germanistiku.
Interdisciplinarno područje
HIDIS se bavi poučavanjem i proučavanjem hrvatskoga onih koji ga uče kao inojezični govornici te na jednome mjestu okuplja najrazličitije stručnjake koji se bave tim interdisciplinarnim područjem: teoretičare učenja i usvajanja jezika, lektore i nastavnike hrvatskoga kao stranoga i drugoga na hrvatskim i inozemnim obrazovnim ustanovama. Ove godine uz glavnu temu Hrvatski u višejezičnosti na Skupu su bile zastupljene i teme: Hrvatski kao materinski jezik; Hrvatski u usporedbi s tipološki i genetski (ne)srodnim jezicima; Hrvatski kao ini jezik: strani, drugi, nasljedni, predački, srodni; Procjenjivanje, provjeravanje i vrjednovanje te Psiholingvistička, neurolingvistička i korpusnolingvistička istraživanja.
Ovogodišnji su plenarni predavači bili vrsni stručnjaci dr. sc. Ivan Marković s predavanjem o hrvatskim tajnim jezicima te prof. dr. sc. Ivana Vidović Bolt s predavanjem o frazeodidaktici u inojezičnome kontekstu.
Recentna istraživanja
Na skupu su izloženi rezultati nekolicine istraživanja koja osvjetljuju ovladavanje i poučavanje hrvatskoga jezika u različitim višejezičnim kontekstima, posebice skupine koju čine djeca nasljedni govornici hrvatskoga u iseljeništvu. Pokazalo se da se njihova jezična iskustva razlikuju prema količini i kvaliteti izloženosti hrvatskomu, a ta raznolikost rezultira različitim profilima jezične kompetencije. Jezična odstupanja su prirodni dio procesa usvajanja hrvatskoga kao inoga jezika te se javljaju na svim jezičnim razinama, a bitno ih oblikuje okolinski jezik. Također se pokazalo da se u višejezičnim obiteljskim i školskim okruženjima hrvatski jezik usvaja u interakciji s drugim jezicima, kao i to da je igra optimalni prostor za spontano jezično učenje i komunikaciju.
Također se moglo čuti kako na višim stupnjevima učenja hrvatskoga, posebno u morfologiji, izazov predstavljaju brojni dvojnici i dublete koje učenici susreću. Baza morfoloških dubleta (DvojBa) Instituta za jezik i jezikoslovlje pruža sustavan prikaz takvih oblika i može biti vrijedan didaktički alat u poučavanju morfologije hrvatskoga kao inoga jezika.
Istraživanja su također pokazala da veliku ulogu u nastavi ima i poučavateljski jezik. On se, osobito na početničkim razinama, prilagođuje učenicima, a kategorizacija tih obilježja važna je za razumijevanje kako učitelji oblikuju svoj poučavateljski jezik i kakav model govora pruža učenicima.
Zajedničko je svim provedenim istraživanja koji su predstavljeni na Skupu da prikazuju hrvatski jezik kao dinamičan objekt učenja, snažno određen kontaktom s drugim (okolinskim) jezicima, sociolingvističkim uvjetima i didaktičkim pristupima.
Ususret jubilarnome 10. HIDIS-u
Prvi međunarodni znanstveni skup HIDIS, koji je nastao kao pokrat naziva Hrvatski kao drugi i strani jezik, održao se 14. i 15. listopada 2005. u prostorijama Matice hrvatske. Tada je HIDIS imao samo dva organizatora: Odjel za kulturu hrvatskoga književnoga jezika Hrvatskoga filološkoga društva i Hrvatsku maticu iseljenika, a pokrovitelj je bilo Sveučilište u Zagrebu. Već na sljedećemu skupu 2007. suorganizaciji se pridružio Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a 2014. novoosnovani Odjel za hrvatski kao ini jezik postao je glavni (su)organizator unutar HFD-a. Kako je znanstveno nazivlje napredovalo, podnaslov skupa je promijenjen u Hrvatski kao ini jezik.
Hrvatska matica iseljenika, kao institucija koja već više od sedam desetljeća povezuje domovinu i iseljeništvo, ponosna je što može biti suorganizator ovome skupu koji je i ove godine okupio respektabilne predavače iz hrvatske i inozemne akademske zajednice te otvorio prostore za daljnju suradnju, razmjenu znanja te nove ideje i projekte koji će, zasigurno, svoje konkretne rezultate i nove smjerove predstaviti na sljedećem, jubilarnom 10. HIDIS-u.
Tekst: Lada Kanajet Šimić/HMI
