Hrvatski Sokol je prošle godine obilježio 90 godina postojanja, a ove je Upravni odbor je donio odluku da se preimenuje u Hrvatski Sokol Dinko Franulic Harasic u spomen i zahvalnost na njegov doprinos razvoju kluba
Hrvatski iseljenici u Antofagasti su se opuštanjem i druženjem odmarali nakon cjelodnevnog rada, a to im je bilo najdraže kroz plivanje, trčanje ili neki drugi oblik sporta. Začeta je ideja o osnivanju društva, ali je trebalo deset godina da se ostvari. Anton Rendic, vlasnik terena na Avenidi Brasil u Antofagasti, ustupio je zainteresiranima besplatno svoj posjed, pa se tu trčalo, skakalo, bacalo disk, kuglu. Međutim, da bi se sportom moglo ozbiljno baviti, bilo je potrebno osnovati Sportsko društvo.
U obitelji Tomicic, među braćom Jacintom, Pablom i Mariom, postojala je želja o osnivanju kluba Sokol, što je podržao i njihov otac Vicente. Svi zajedno su se obratili Ivanu Goiću, s molbom da on zatraži pomoć od Banco Yugoslavo, čiji su predsjednik i dopredsjednik bili Jorge Petrinovic i Antonio Luksic.
Tako je 1. prosinca 1927. godine održan sastanak u prostorijama Jugoslavenskog pripomoćnog društva i osnovan je Jugoslavenski sokol, a Ivan Goic iz Pražnica postao je prvi predsjednik. Zamjenik mu je bio Pedro Stancic Rokotov, tajnik Vlado Vlahovic Petricio, blagajnik i kapetan za atleitiku Gregorio Vlastelica, općesportski kapetan Pablo Tomicic Rendic, te direktori: Jacinto Tomicic Rendic, Antonio Bocic i Juan Glasinovic.
U Sokolu se, tada, moglo baviti gimnastikom, atletikom, vaterpolom i košarkom. Sportaši Sokola bili su vrlo uspješni. Košarkaši su, 1930. i 1937. godine, postali prvaci regije. Igrale su se međunarodne utakmice, na kojima je Sokol redovito pobjeđivao. Igrači su bili birani i u nacionalne momčadi.
Sokolaši su se proslavili i u drugim sportovima. Na atletskom mitingu u Santiagu 1935. godine, nastupio je ANTONIO RADMILOVIC u bacanju kugle i diska (inače nositelj drugog mjesta u državi), ANTONIO VODANOVIC u istim disciplinama, s tim da je još i trčao na kratke staze. BORIS TOMICIC se natjecao u Buenos Airesu u skokovima.
Igrači koji su obilježili četrdesete godine 20. stoljeća, bili su: Andres Glasinovic, Mladen Vrsalovic, Andres Music, Jorge Karzulovic, Nicolas Tomicic, Rodolfo Viceljas, Lucas Zmardesic, te trener Jacinto Tomicic i voditelj Tomislav Papic.
Još se pamti nastup gimnastičke momčadi, pod vodstvom Gregorija Vlastelice, kada je u kinu ”Nacional” 1949. godine, nastupilo 200 gimanstičara ”Sokola”. Urednik sportske rubrike, ”El Mercuria”, novinar, Avila Silva, napisao je da grad Antofagasta treba biti ponosan na jugoslavensku koloniju i njen doprinos razvoju sporta.
Uspjesi su tražili nova ulaganja. Dinko Franulić Harašić je još 1947. godine predložio da se kupi veliki teren i da se izgradi stadion s košarkaškom dvoranom i terenima za sve sportove. Ideja je realizirana tek 1954. godine kada predsjednik Josip Broz potpisao da se iz tvornice Dalmacijacement iz Solina pošalje 300 tona cementa. Na tom je stadionu 1966. godine, odigrano Prvenstvo svijeta u košarci. Tada je jugoslavenska košarkaška reprezentacija osvojila prvo mjesto. Taj uspjeh u sportu značio je mnogo tisućama naših ljudi, pa su s ponosom izražavali ljubav prema domovini. Kao što se danas Hrvati u domovini i izvan nje vesele uspjehu naših sportaša, tako je bilo i ranije.
Košarka je u Sokolu začeta još daleke 1931. godine, kada je osvojeno prvo prvenstvo, a u sastavu su bili: MIRO GLASINOVIC, PEDRO PAVISIC, PANCHO KRISKOVIC, SANTIAGO OBILINOVIC, DALIBOR RAZMILIC, ANDRES GLASINOVIC i CARLOS KASIC.
Antofagasta je grad sporta. Malo po malo, sve se slijevalo u Sokol. Biciklizam je u gradu postojao i prije osnutka kluba, pa na jednom natjecanju 18. rujna 1909. godine, kao pobjednika nalazimo ANTONIA GLASINOVICA. Osnovana je Zajednica biciklista Antofagaste 1920. godine, a njen predsjednik bio je Pedro Stancic Rokotov. Do tridesetih godina opet nalazimo Hrvate među istaknutim biciklistima. To su bili LUIS PABLISEVIC, braća JACINTO i PABLO TOMICIC, zatim JUAN VUSCOVIC, MILAN RENDIC i MATEO LOLIC. Sokolaši koji su u biciklizmu proslavili svoj klub i grad, bili su također ANTONIO SINOVCIC, HRVOJ ZLATAR, YERKO RESTOVIC, te u novije vrijeme ANTONIO ARANCIBIA YUTRONIC i MARIO URRUTIA CVITANIC.
Budući je Antofagasta grad smješten na moru logično je da su od početka u Sokolu njegovani vaterpolo i plivanje. To je u početku bio jedan od zadataka predsjednika Ivana Goica. Održano je međunarodno natjecanje na kojem su sudjelovali predstavnici Njemačke, te klubovi Alosno de Ercilla, Green Cross, Pirata Negro, Union Chile i Sokol.
S vremenom je u Sokolu izgrađen bazen, prvi u gradu. Značajna imena, koja su pokrenula gradnju bazena bili su Novak, Radmilovic, Antonio Marinov i Jose Papic. Zanimljivo je reći i to, da bazen Sokola nose ime Split, koji je kasnije postao grad prijatelj Antofagaste. Nositelji titule prvaka Čilea u sportovima na vodi su sokolaši HRVOJ ZLATAR, REINALDO GARCES i JUAN GARAFULIC.
Sokol se ponosi i svojom ženskom odbojkaškom momčadi, po uspjesima, ali i po ljepoti, kako oni vole kavalirski nadodati. Igračice su osvojile više titula prvakinja države.
Hrvatski Sokol je prošle godine obilježio 90 godina postojanja, a ove godine Upravni odbor je donio odluku da se preimenuje u Hrvatski Sokol Dinko Franulic Harasic u spomen i zahvalnost na njegov doprinos razvoju kluba.
Tekst : Branka Bezić Filipović
The gallery was not found!
