Uz prigodnu poštansku marku za 30. obljetnicu završnice Domovinskoga rata VRO „Bljeska“ i „Oluje“ tiskana je prigodna omotnica, koju od danas možete nabaviti u poštanskim uredima diljem Lijepe Naše
U čast 30. obljetnice vojno-redarstvenih operacija (VRO) „Bljesak“ i „Oluja“, Hrvatska pošta je 1. kolovoza 2025. stavila u optjecaj novu prigodnu poštansku marku s motivom kninske tvrđave na kojoj vijori hrvatska zastava. Nominalna vrijednost marke je 0,72 eura, a autor likovnog rješenja je Duje Šegvić, dizajner iz Splita. Marka je objavljena u nakladi od 50.000 primjeraka i arku s 25 maraka i pet privjesaka u 30 polja. Ovo obljetničko izdanje poštanske markice prati i prigodna omotnica prvog dana, a koje možete nabaviti u poštanskim uredima diljem Lijepe Naše.
Tekst popratnog letka uz novo prigodno izdanje napisala je istaknuta novinarka Vesna Pintarić, zamjenica glavnog urednika časopisa „Hrvatski vojnik“, nakladnika Ministarstva obrane Republike Hrvatske.
Za VRO „Bljesak“ u popratnom tekstu letka se između ostalog ističe kako su u rano jutro 1. svibnja 1995. hrvatske vojne i redarstvene snage počele munjevitu operaciju oslobađanja dotad okupiranih područja zapadne Slavonije. Akcija je poduzeta nakon niza incidenata koji su jačali krajem travnja te ratne 1995. s nizom terorističkih napada na vozila na vitalnoj hrvatskoj autocesti te otmicama Hrvata. Sve dotad hrvatska vlast pokušavala je brojnim pregovorima naći rješenje i postići mir na tom području, no neprijatelj se oglušio na svaki poziv. Hrvatska više nije imala izbora. U samo 32 sata hrvatske snage, koje je činilo oko 7200 vojnika i policajaca, oslobodile su 500 četvornih kilometara dotad okupiranoga zapadnoslavonskog teritorija, te je uspostavljen nadzor nad autocestom Zagreb – Lipovac i željezničkom prugom prema istočnoj Slavoniji. Nakon gotovo četiri godine okupacije oslobođeni su Okučani. Nemoć i poraz pobunjenih srpskih terorista rezultirali su raketiranjem hrvatskih gradova. Ubojiti projektili pogađali su samo središte Zagreba odnoseći na desetke civilnih žrtava, a dalekometnim topništvom granatirani su Karlovac, Sisak, Novska, Kutina… Bili su to tek posljednji suludi potezi gubitnika čiji se kraj sve brže primicao.
Za vojno redarstvenu operaciju (VRO) „Oluja“ u tekstu prigodne brošure autorice Vesne Pintarić se između ostalog ističe kako je odbijanjem političkog dogovora i hrvatskog prijedloga o neodgodivoj mirnoj reintegraciji okupiranih područja u državnopravni okvir Republike Hrvatske nestala i posljednja prepreka za pokretanje VRO „Oluja“. U rano jutro 4. kolovoza hrvatske postrojbe počele su vojna djelovanja po neprijateljskim ciljevima na okupiranim hrvatskim prostorima istodobnim napadom iz tridesetak smjerova. Nakon početnog djelovanja snaga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i uništenih neprijateljskih sustava veza te topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske su snage krenule u akciju istodobno na bojišnici dugoj gotovo 700 kilometara. Već je drugog dana operacije izvršeno osamdeset posto planiranih borbenih zadaća. Ulaskom snaga 4. i 7. gardijske brigade 5. kolovoza u Knin i njegovim oslobađanjem ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj ne samo operacije „Oluja“ nego i cijeloga obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata. U samo 84 sata VRO-a „Oluja“, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika, oslobođeno je više od 10 tisuća četvornih kilometara dotad okupiranog područja. Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve. U taktičkom i strateškom smislu bila je to briljantno izvedena vojna operacija koju će zahvaljujući originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari i vojne akademije, zaključila je Vesna Pintarić u prigodnom tekstu popratnog filatelističkog letka.
Iseljenički prinos pobjedi
Domovinski rat u memoriji svakog hrvatskog građanina u iseljeništvu i matičnoj zemlji izaziva duboke emocije – ponosa i zahvalnosti hrvatskim braniteljima i vodstvu Republike Hrvatske na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. sc. Franjom Tuđmanom. Bio je to obrambeni rat za neovisnost i cjelovitost hrvatske države protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista u Hrvatskoj, Jugoslavenske narodne armije (JNA) te Srbije i Crne Gore. Domovinskomu ratu prethodila je pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj, koja je izbila u kolovozu 1990. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastoji se od tri etape.
U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Oružani sukobi počeli su izbijati u travnju 1991., a uz postupno priklanjanje JNA srpskim pobunjenicima, od kolovoza 1991., prerasli su u izravnu agresiju iz Srbije. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i sjevernoj Dalmaciji. Preostalo okupirano područje u hrvatskome Podunavlju reintegrirano je uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.).
Velik obol pobjedi u Domovinskome ratu, uz branitelje i mudro vodstvo, dalo je hrvatsko iseljeništvo sa svih kontinenata u ljudstvu, materijalnim sredstvima te humanitarnoj pomoći, a u čijim je aktivnostima aktivno sudjelovala i Hrvatska matica iseljenika – koju su tijekom Domovinskoga rata vodili Vinko Nikolić, Boris Maruna i Ante Beljo, koji čelnu poziciju preuzima u finišu Domovinskoga rata od 1993. pa sve do završetka mirne reintegracije i postizanja cjelovitosti hrvatskog državnog teritorija.
Tekst: Vesna Kukavica / Foto: Hrvatska pošta, Ustupljene fotografije
