U njega ulaze masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz Cetinu (Hrvatačko, Paško i Vrličko). U budućem parku prirode je 11 područja ekološke mreže – dva za ptice i devet za vrste i staništa, tako da je 87 posto tog područja ujedno i područje ekološke mreže ‘Natura 2000’
Dinara će biti 12. Park prirode u Hrvatskoj, a u Kninu je u petak, 22. svibnja na predstavljanju prijedloga zakona o proglašavanju Dinare parkom prirode istaknuto da u nj ulaze masiv Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz Cetinu (Hrvatačko, Paško i Vrličko).
U Kninu su bili ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, šibensko-kninski župan Goran Pauk, splitsko-dalmatinski Blaženko Boban, gradonačelnik Knina Marko Jelić te građani, predstavnici nevladinih organizacija i ostala zainteresirana javnost, priopćeno je iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike.
Budući park prirode, kako je najavljeno, trebao bi zaštititi površinu od 63.052 hektara na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, što je najveće područje parka prirode nakon Velebita (200.000 hektara).
Dinarski krš je fenomen prepoznat na međunarodnoj razini koji obuhvaća puno šire područje, a upravo je po Dinari kao tipskom lokalitetu dobio i ime. To je najvrjednija prirodna cjelina krša u svijetu, s naslagama debljim od osam kilometara te s izrazito razvijenim krškim poljima koja sadržavaju sve krške pojave.
Područje Dinare je izrazito bogato endemičnim i ugroženim vrstama. Obitavalište je više od 1000 biljnih vrsta (petina ukupne hrvatske flore), od toga 75 nacionalnih endema. Poznato je više od 20 endemskih vrsta životinja, od toga i jedan sisavac – dinarski voluhar.
Na Dinari je i najviši vrh Republike Hrvatske – Sinjal (1831 metar). U budućem parku prirode je 11 područja ekološke mreže – dva za ptice i devet za vrste i staništa, tako da je 87 posto tog područja ujedno i područje ekološke mreže ‘Natura 2000’. (hina)
