Kolekcionarka Marija Orač, koja već desetljećima promiče hrvatsku povijest i umjetnost u Luksemburgu, darovala je Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu zbirku rijetkih karata, grafika i povijesnih dokumenata neprocjenjive vrijednosti za hrvatsku kulturnu baštinu.
Entuzijazam, upornost, strast i domoljublje – to su riječi kojima se može najbolje opisati životni put gospođe Marije Orač, istaknute promicateljice hrvatske povijesti i kulture u Luksemburgu. U malo Veliko vojvodstvo došla je još prije pedesetak godina, ali svoje podrijetlo i kulturno zaleđe nikada nije zaboravila. Dapače, spojila ga je s baštinom zemlje u koju se doselila. Skupljajući vrijedne umjetnine, povijesne dokumente i eksponate iz Hrvatske i Luksemburga stvorila je svojevrsnu simbiozu kulturnog bogatstva ove dvije zemlje.
“Ja sam sada već u odmaklim godinama i brojna vrijedna djela koja sam godinama skupljala poklanjam i stavljam na raspolaganje institucijama koje će se dalje o njima brinuti, sačuvati ih i educirati nadolazeće generacije o njihovoj vrijednosti”, kaže Marija Orač.
Nacionalna sveučilišna knjižnica u Zagrebu u svibnju je iz ruku gospođe Orač primila brojne primjerke rijetke i dragocjene kartografske i grafičke građe, među kojima se nalaze djela koja do sada nisu bila zastupljena u fondu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, kao i visokokvalitetni primjerci koji dodatno upotpunjuju postojeće zbirke.
Najstariji rad s vremenske okomice od gotovo pola tisućljeća u donaciji kolekcionarke Orač jest zemljovid iz 1573. godine – Schlavoniae, Croatiae, Carniae, Istriae, Bosniae finitimarumque regionum nova descriptio autora Augustina Hirsvogela, objavljen u Antwerpenu u slavnome atlasu Theatrum orbis terrarum Abrahama Orteliusa. Među ostalim iznimnim primjercima izdvajaju se zemljovidi koji prikazuju prostore današnje Hrvatske, Bosne, Slavonije i okolnih regija: Le Royaume de Hongrie autora G. Valcka (Amsterdam, 1702.), Principatus Transilvaniae In Suas Quasque Nationes earumque Sedes Et Regiones cum… autora Johanna Baptistea Homanna (Nürnberg, otprilike 1730.) i Royaume de Hongrie, principauté de Transilvanie, Sclavonie, Croatie et… autora S. Roberta de Vaugondyja (Pariz, 1752.).
U fondu Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu sada se nalaze i vrijedni primjerci povezani s novijom hrvatskom poviješću: plakat An Appeal for Peace in Croatia, koji je potpisao 81 nobelovac u znak potpore miru i očuvanju hrvatske državnosti, te bibliofilsko izdanje Kervave kronike glas, objavljeno 1972. godine u povodu 400. obljetnice Seljačke bune. Ovo jedinstveno izdanje sadrži 20 grafičkih listova izrađenih tehnikama bakropisa, serigrafije, litografije, linoreza i drvoreza, djela uglednih hrvatskih i slovenskih umjetnika kao i Balade Petrice Kerempuha Miroslava Krleže, opremljene ilustracijama i inicijalima Krste Hegedušića. Mapa je smještena u luksuznu drvenu kutiju presvučenu pergamenom, ukrašenu metalnim cvjetnim ornamentima.
Vrlo je znakovito da je sva građa pristigla u Zagreb očuvana i u izvrsnome stanju te će, nakon provedbe osnovnih konzervatorsko-restauratorskih zahvata i zaštitnoga snimanja, biti stručno obrađena, digitalizirana i trajno uvrštena u fondove Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao vrijedan doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine.
Središnja hrvatska knjižnica – riznica naše pisane riječi – u glavnome gradu svih Hrvata izrazila je osobitu zahvalnost kolekcionarki Mariji Orač iz Luksemburga, koja je ovu vrijednu zbirku godinama brižno prikupljala kako bi je približila međunarodnoj javnosti. Djela su iz Luksemburga dopremljena u Zagreb susretljivošću Veleposlanstva Republike Hrvatske u Kraljevini Belgiji, a Marija Orač u svom bogatom fondu ima i dodatna vrijedna djela, od koji je dobar bio predstavljen na maloj izložbi postavljenoj u crkvi u mjestu Hesperange.
„Radi se o materijalu u čast 1100 godina od krunidbe Kralja Tomislava i nastanka hrvatske države. Taj će materijal biti dostavljen Matici Hrvatskoj u Zagrebu putem hrvatskog veleposlanstva u Bruxellesu”, rekla je kolekcionarka Maja Orač. Osim toga, javnosti je pokazala originalni primjerak luksemburških novina “Courrier” iz 1844., pretisak Prve hrvatsko-glagoljske početnice iz 1527., primjerak “Kroz tisuć godina” Vjekoslava Klaića iz 1925., materijal povodom 100 godina Hrvatskog narodnog kazališta, čiji je začetnik Matica hrvatska. Prikazani su i plakati HNK iz 1995., gramofonska ploča o Ilircima sa slikama prvog izdanja „Danice“ (prve hrvatske novine) sa Mihanovićevom “Lijepa naša Domovino”, zatim “Dubravka” koju je Jakov Gotovac posvetio Ivanu Gunduliću.
„Imam još mnogo materijala, stare gramofonske ploče hrvatske operne dive međunarodne slave Ruže Pospiš Baldani, notnu građu skladatelja kao što su Ivan pl. Zajc i Vatroslav Lisinski… To su materijali koji mogu poslužiti za promoviranje hrvatske glazbe u širem međunarodnom kulturnom okružju. Sav sam materijal skupljala desetljećima za sebe osobno iz strastvenog interesa za bogatu kulturu i povijest hrvatskoga naroda u europskome kulturnom miljeu”, dodaje Marija Orač uz zanimljivost da su u luksemburškom Clervauxu pronađeni zanimljivi napjevi koji se nalaze i u „Trogirskom evanđelistaru“, najljepšem kodeksu stare hrvatske filološke baštine i jednim od najljepših beneventanskih rukopisa na svijetu. Pisan je poluuglatom dalmatinskom beneventanom, u razdoblju od kraja 11. do početka 13. stoljeća. Rad je više pisara i najvrsnijih onodobnih minijaturista, a ukrašen je sa 122 velika inicijala koja se pružaju, gotovo redovito, kroz čitavu stranicu.
Nesebičnost i velikodušnost kolekcionarke i hrvatske patriotske duše kozmopolitskoga duha Marije Orač iz Luksemburga doprinijet će obogaćenju i širenju fonda arhiviranih primjeraka u hrvatskim i luksemburškim kulturnim institucijama. Na radost i znanje budućim generacijama.
Tekst: Ljubica Karaman / Foto: Renata Nikić
