Institut za istraživanje migracija, obilježio je 60 godina kontinuiranog rada Zavoda za migracije i narodnosti, 40 godina izlaženja znanstvenoga časopisa Migracijske i etničke teme, ali i predstavio aktualne znanstvene projekte i izdavačku djelatnost Instituta.
Institut za istraživanje migracija u Zagrebu je 18. prosinca organizirao Dan Instituta. Tom je prigodom obilježeno 60 godina kontinuiranoga rada Zavoda za migracije i narodnosti (od 1965.), 40 godina izlaženja znanstvenoga časopisa Migracijske i etničke teme te su predstavljeni aktualni znanstveni projekti i izdavačka djelatnost Instituta.
Dan Instituta, koji je održan u Velikoj dvorani Hrvatske matice iseljenika, uveličali su brojni uvaženi gosti, među kojima su bili prof. dr. sc. Nikola Mrvac, državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih, dr. sc. Mate Arlović, zamjenik predsjednika Ustavnog suda i sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, Veljko Kajtazi, zastupnik u Hrvatskom saboru i član Saborskog savjeta za nacionalne manjine, Žana Čorić, savjetnica s posebnim položajem za pitanja Hrvata u Bosni i Hercegovini i izaslanica državnog tajnika Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa, a u ime ravnatelja Hrvatske matice iseljenika Danu Instituta prisustvovala je Ivana Dvorneković, rukovoditeljica Službe za kulturu, znanost, obrazovanje i nakladništvo.
U okviru obilježavanja jubileja, program je svojim izlaganjem otvorio dr. sc. Ivan Tepeš koji je predstavio razvoj migracijskih istraživanja u Hrvatskoj od osnutka Zavoda za migracije i narodnosti 1965. godine, preteče današnjeg Instituta za istraživanje migracija. U svom je izlaganju istaknuo ključne istraživačke i institucionalne iskorake koji su doveli do spajanja sa Centrom za istraživanje migracija 1984. godine.
„S obzirom na to da su hrvatska etnička područja bila zahvaćena velikim valovima iseljavanja još u 15. i 16. stoljeću, zatim koncem 19. i početkom 20. stoljeća, pa i u međuratnom razdoblju, ideja o organiziranja znanstveno-istraživačke institucije za proučavanje iseljeništva postojala je još u doba Kraljevine Jugoslavije. Točnije 1937. unutar Iseljeničkog komesarijata koji se nalazio u Zagrebu. No, tada do njenog ostvarenja nije došlo zbog financijskih razloga. Ideja se ponovno aktualizirala unutar Matice iseljenika Hrvatske u drugoj polovini 50-ih godina, a njena realizacija omogućena je tek ostvarenjem potrebnih osnovnih uvjeta za njegov rad, što je omogućeno dovršetkom izgradnje Doma iseljenika u ožujku 1964. unutar kojega su bile predviđene i prostorije buduće znanstvene institucije. U Dom iseljenika, odnosno u zgradu u kojoj se danas nalazimo tada se preselila i Matica iseljenika, koju je vodio Većeslav Holjevac, i u čijem se mandatu Zavod i osnovao“, objasnio je, među ostalim, u svom izlaganju dr. sc. Tepeš te otkrio još nekoliko zanimljivih detalja o samom Zavodu, ali i njegovoj povezanosti s Hrvatskom maticom iseljenika. Odluka o osnivanju Zavoda za migracije i narodnosti donesena je na sjednici Izvršnoga odbora Matice iseljenika 26. svibnja 1965. godine.
„Prve tri godine rada Zavoda ključnu ulogu poveznice između Matice iseljenika i Zavoda imao je Franjo Tuđman, koji je od ’64 bio član Glavnog i Izvršnog odbora Matice i koji je u svojstvu predsjednika Matičine Komisije za povijest iseljeništva imao uvodno izlaganje na spomenutoj sjednici zagovarajući donošenje odluke o osnivanju Zavoda“, istaknuo je u svom izlaganju dr. sc. Tepeš.
O povijesti i razvoju znanstvenoga časopisa Migracijske i etničke teme govorile su bivše urednice časopisa dr. sc. Sanja Lazanin, dr. sc. Sanja Klempić Bogadi i dr. sc. Margareta Gregurović. Osvrt na sadašnjost ovoga znanstvenog časopisa dao je dr. sc. Ivan Balabanić, aktualni glavni urednik.
Rad Instituta predstavili su voditelji triju temeljnih znanstvenih odjela: dr. sc. Filip Škiljan (Odjel za dijasporska, nacionalnomanjinska i etnička istraživanja), dr. sc. Ana Perinić Lewis (Odjel za kulturne i otočne studije) te dr. sc. Sanja Klempić Bogadi (Odjel za migracijska i demografska istraživanja), prikazavši aktualne istraživačke projekte i tematske smjerove rada. U završnom dijelu programa, dr. sc. Josip Lasić predstavio je izdavački program Instituta, s naglaskom na nova i planirana izdanja u 2026. godini te buduće izdavačke aktivnosti.
Osim toga, u okviru Dana Instituta otvorena je i izložba M I G R A R T – Suradnički umjetnički projekt 2025. Na izložbi su sudjelovali profesionalni i amaterski umjetnici – većinom potomci hrvatskih iseljenika koji su se vratili u domovinu svojih predaka ili to planiraju učiniti – a koji su se odazvali javnom pozivu raspisanom prošle godine.
Tekst i foto: HMI
