Okrugli stol organizirali su Institut za migracije i narodnosti i Hrvatska matica iseljenika uz pokroviteljstvo Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske

Okrugli stol „Značaj hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj u europskim integracijama Srbije i izgrađivanju stabilnosti na jugoistoku Europe“ okupio je u utorak, 22. studenoga u Zagrebu članove znanstvene zajednice iz Hrvatske i Srbije te političke predstavnike Hrvata u Srbiji i Srba u Hrvatskoj koji su ukazali na probleme manjinskih zajednica u dvije zemlje.

Narodni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije Tomislav Žigmanov rekao je da je Srbija još uvijek zemlja zakašnjele i nedovršene tranzicije što pokazuje i činjenica da je posljednja ušla u proces pregovaranja za članstvo u Europskoj uniji. To znači, dodao je, da je Srbija pravno neizgrađena te da ima deficit kad su u pitanju manjinske politike, što se odnosi i na položaj hrvatske zajednice koja se u tom postkonfliktnom društvu susreće s brojnim problemima, primjerice nespremnosti zemlje da se suoči s politikom iz prošlosti s obzirom da u Srbiji još nema ni jednog javnog obilježja kad je u pitanju stradanje Hrvata u Srbiji.

Hrvatsku zajednicu u Srbiji istodobno određuje isključenost iz procesa donošenja odluka jer u Srbiji nije riješeno pitanje političke reprezentacije jer tzv. zastupstvo putem prirodnog praga odgovara većim manjinama, poput bošnjačke i mađarske te teritorijalno koncentriranima kao što je albanska. Sve ostale manjine, kaže Žigmanov, ne mogu ostvariti odgovarajuće zastupstvo što dovodi do toga da su predstavnici hrvatske zajednice visoko podzastupljeni u tijelima državne uprave. Primjerice jedan podatak govori da je pet puta manje pripadnika hrvatske zajednice u MUP-u Srbije.

Kad je riječ o političkoj reprezentaciji, Žigmanov upozorava da je među dvjesto ljudi imenovanih u Skupštinu grada Subotice, povjerenstva i stručna tijela manje od dva posto Hrvata. To, po njegovim riječima, pokazuje na veliki nerazmjer kad je u pitanju udio u stanovništvu. Tako radikalna i velika isključenost nije viđena nakon devedesete godine, a s time je povezano i pitanje nevidljivosti u području javnosti.

Čak kad su u pitanju etnički motivirana nasilja prema Hrvatima u Srbiji i govor mržnje kao da postoji cijela strategija prešućivanja. Posljednji slučaj premlaćivanja mladića u Apatinu može biti ogledan primjer medijskog prešućivanja tog etničkog incidenta, rekao je Žigmanov.

Iako po njegovim riječima postoje pomaci u manjinskim pravima, još uvijek se bilježi određena vrsta derogiranja prava. Primjerice, zbog neuspjele privatizacije Radija Subotice, trosatni dnevni informativni program na hrvatskom jeziku danas više ne postoji. Žigmanov je iznio podatak po kojem 40-ak hrvatskih kulturnih udruga prima oko petsto tisuća eura, što je manje od 10 eura po glavi Hrvata, i daleko manje u odnosu na srpsku zajednicu u Hrvatskoj. Ukazao je i na problem identitetskog miješanja u prostor, odnosno „bunjevačko pitanje“ pri čemu se producira negativna politika prema hrvatskoj zajednici i pozitivna prema bunjevačkoj.

Kad je riječ o posvećenosti Srbije ulasku u EU, Žigmanov kaže kako često svjedoče raskoracima poruka koji dolaze od predstavnika vlasti o tome je li EU jedini strateški put. Premijer će tako reći da jest, ministar vanjskih poslova će reći da Bruxelles ne mora uvijek određivati što će Srbija činiti, dok će predsjednik Republike reći da Bruxulles nije jedino važno mjesto nego da je to i Moskva.

To stvara određenu vrstu ne samo šizofrene situacije u području javnosti nego otvara prostor smanjenja važnosti tog procesa, zaključio je Žigmanov, dodavši da vodstvo hrvatske zajednice podupire europski put Srbije jer to može dovesti do brojnih beneficija, poput vladavine prava.
Zamjenik predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća Saša Milošević kazao je pak kako se slobodno može reći da su odnosi Srbije i Hrvatske najgori od rata.

Stalna zamjeranja drugoj strani, nerazumijevanje i odsutnost volje da se razumije druga strana često su glavne odlike odnosa dvije zemlje, što su, smatra proizveli političari i njihovi mediji, a danas ih u tome podržavaju stupovi civilnog društva, poput ratnih veterana i crkva.

„Taj snažan antagonistički osjećaj prema susjedima je postao dominantan u oba društva“, rekao je Milošević koji ne vidi društvene snage koje bi to mogle ili znale popraviti u bliskoj budućnosti.

Srbi u Hrvatskoj su po njegovim riječima i dalje na brojnim poljima diskriminirani i onemogućeni u korištenju manjinskih prava, čak nekih najosnovnijih, ili je njihova konzumacija krajnje reducirana i otežana, poput upotrebe jezika i psima, školovanja na materinskom jeziku.
Nisu riješena ni teška pitanja ostala iz rata, poput povratka, nestalih, povrata imovine i stambenog zbrinjavanja te kažnjavanja ratnih zločina nad Srbima.

Miloševičć smatra da ulazak Hrvatske u EU nije potaknuo rješavanje njihovih problema. Zakonski dobro riješena predstavljenost Srba na svim razinama nije im pomogla riješiti te probleme, a ta zastupljenost često je bila temelj za prigovor Srbima da su i dalje privilegirani u Hrvatskoj.
„Čini mi se da ćemo uvijek mi Srbi ovdje i Hrvati u Srbiji biti u žrvnju odnosa dviju matica. Što su odnosi bolji mi smo opušteniji, ali svakim pogoršanjem postajemo prve žrtve“, zaključio je Milošević.

Smatra da je prošlo vrijeme kad je položaj Srba u Hrvatskoj bilo jedno od najvažnijih političkih pitanja jer danas više nema vanjskog nadzora ni monitoringa.

Posebni savjetnik hrvatske predsjednice za vanjsku politiku Mate Granić kazao je da su manjine bogatstvo te da se moramo u vlastitoj državi truditi da manjine imaju višu razinu zaštite jednako kako se trebamo boriti da to ima hrvatska manjina u drugim državama.

Unatoč poteškoćama s kojima se susreće EU, poput Brexita, Granić smatra da je za ovaj prostor najbolje da su dio EU-a, pa će Hrvatska podržavati put Srbije, BiH i Crne Gore u EU.

Granić kaže da svaka država mora ispuniti sve uvjete, a u bilateralnom dijalogu moraju riješiti otvorena pitanja. U konačnici treba riješiti i problem optužnica, a uvjeren je da će hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović i nova Vlada to uspješno učiniti.

Okrugli stol organizirali su Institut za migracije i narodnosti i Hrvatska matica iseljenika uz pokroviteljstvo Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
(HINA)

Fotografije: Naida Šehović