Podružnica HMI Dubrovnik predstavlja zbirku umjetničkih slika Hrvata iz dijaspore i zbirku pjesama fra Jakova Rafaela Romića „ Otuđenje – banovina slobode“ uz sudjelovanje autora, povjesničar umjetnosti Marina Ivanovića, dr. sc. Ante Šoljića i glazbenoga gosta Lovre Barišića

Podružnica HMI Dubrovnik predstavlja zbirku umjetničkih slika Hrvata iz dijaspore i zbirku pjesama fra Jakova Rafaela Romića „ Otuđenje – banovina slobode“ u prostoru Matice, Petilovrijenci 7, 21. studenoga u podne.
Sudjeluju dr. sc. fra Jakov Rafael Romić, povjesničar umjetnosti Marin Ivanović dr. sc. Ante Šoljić i glazbeni gost Lovro Barišić. Program će moderirati Maja Mozara, voditeljica Matičine dubrovačke podružnice.
Boraveći desetljećima među hrvatskim iseljenicima, poglavito u Njemačkoj, fra Rafael Romić trudio se graditi mostove i održavati plamen ljubavi Hrvata izvan domovine prema svome podrijetlu. Čak i četvrte generacije iseljenika koje su sasvim zaboravile naš jezik, ali znaju sve pjesme napamet, osjećaju u sebi nešto što je jače od leksičkih prepreka i geografske udaljenosti. Oni osjećaju potrebu za pripadnošću, žele tražiti svoje korijene i žive kulturom koju su im namrijeli „ Otuđenje – banovina slobode“njihovi stari, ali – u drugoj sredini. Upravo su zato manifestacije koje je fra Rafael organizirao, poglavito likovne izložbe hrvatskih umjetnika, imale važnu ulogu u krpanju poveznica i upredanju novih, nastale sa željom da se kulturom definira vlastiti identitet.
Po umirovljenju i povratku u Hrvatsku, zbirku je odlučio pohraniti u kuli iz 15. stoljeća samostana sv. Ante na Poljudu u Splitu, koja je i uređena kao izložbeni prostor. U njoj ćemo pronaći pravo malo blago hrvatske likovne umjetnosti druge polovice 20. stoljeća. Među brojnim slikama i grafikama, nekoliko je crteža i skulptura. Crtež Miroslava Kraljevića možda je najintrigantniji s obzirom da se radi o velikom slikaru hrvatske moderne, a ove se godine obilježava i stota obljetnica njegove smrti velikom retrospektivnom izložbom u Zagrebu i Požegi. Grafička minijatura drugog velikana, Virgilija Nevjestića, s prikazom žene koja u rukama drži buket od zvijezda dok leti nad crkvicom, autorova je ideja vjere koja svijetli u tami. Po zvanju kipar, Ante Sardelić poznat je po svojim radovima velikih formata, ali se na grafici dubokog tiska naziva „Dialogue“, pokazao vrlo vještim umjetnikom, ravnajući se zakonitostima medija i osvojivši prostor otiska s tri boje i uspjelom crtanom matricom. Znakoviti su portreti fra Rafaela s majkom i fra Marijana Balda Zlovečere, oba u tehnici ulja na platnu, slikara Josipa Crnoborija. Vrlo je vrijedno djelo Biserke Gall s prikazom interijera katedrale Notre Dame u Reimsu u tehnici suhog pastela, kao i profil ženske glave u crnim konturama na crvenoj podlozi, kroz čiju se kosu provlače potezi crvene, bijele i plave, a iz kojeg iščitavamo prepoznatljivi rukopis Antona Cetina. Potonje je djelo nastalo 1990. godine kao odraz težnje za samostalnom Hrvatskom. Tu su i dvije slike Kemala Širbegovića s prikazom križa, kao i desetak drugih grafika i slika umjetnika koji su se susretali s fra Rafaelom i poklanjali mu svoje radove.

Živeći posljednjih godina u Dubrovniku, fra Rafael je želio sa svojim sugrađanima podijeliti radost ideja i uzlet mašte hrvatskih umjetnika iz iseljeništva, koji su putem svojih likovnih radova izražavali ponos zbog svoga podrijetla i tugu zbog udaljenosti od domovine. Ova je izložba u najprikladnijem mogućem prostoru – Hrvatske matice iseljenika, priznanje predanom radu fra Rafaela Romića i novi most bliskosti s iseljenom Hrvatskom, kazao je predstavljač Marin Ivanović.

Doznajte više
http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=20337#!prettyPhoto

http://vijestigorila.jutarnji.hr/galerije/duhovnost/weisbaden_misno_slavlje_fra_jakov_rafael_romic_zupa_sv_kilijan_josip_sopt_ante_bilokapic_delegat_bebic

http://www.izravno.com/vijesti/jakov-rafael-romic-otudenje-banovina-slobode-svezak-šesti/1418a8c5915b48d52595b214125b6f81/?tx_ttnews%5Bpointer%5D=63&tx_ttnews%5BbackPid%5D=38