Kongres je u Šibeniku okupio gotovo 250 sudionika iz 11 zemalja svijeta od Amerike, preko europskih središta do Australije, a sadržavao je 164 različita tematska izlaganja

Drugi Hrvatski iseljenički kongres, međunarodni znanstveno-stručni skup, uspješno je održan u Šibeniku od 30. lipnja do 3. srpnja 2016. Hrvatska danas pripada krugu zemalja EU s najvećim relativnim udjelom ljudi u pokretu pa je Kongres stoga privukao gotovo 250 sudionika iz desetak zemalja od Amerike, preko europskih središta do Australije.

Hrvatski iseljenički kongres osnažuje zajedništvo nacije i otvara znanstvenicima iz domovine i inozemstva prostor kritičkog promišljanja o novim mogućnostima za napredak našega cjelokupnog društva od političkog do gospodarskoga života. U proteklom razdoblju, stječe se dojam, nestalo je povjerenja između iseljene i domovinske Hrvatske i treba ga nedvojbeno vratiti. Domovina je stvorena u teškoj patnji i ne smijemo dopustiti da uništimo sve dobro što je napravljeno u zadnjih 25 godina. Tim se riječima 1. srpnja u dvorani šibenskog HNK-a na svečanom otvaranju Kongresa obratio brojnim sudionicima, domaćinima i uzvanicima predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko MIlas kao izaslanik hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović pod čijim se visokim pokroviteljstvom održao ovaj značajni međunarodni znanstveni skup.

Kongres je okupio gotovo 250 sudionika iz 11 zemalja svijeta od Amerike, preko europskih središta do Australije, a sadržavao je 164 različita tematska izlaganja.

U ime domaćina na svečanom otvaranju u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku nazočnima se obratio Željko Burić gradonačelnik Krešimirova grada koji ove godine obilježava 950 obljetnicu postojanja, zaželjevši sudionicima HIK-a plodonosne diskusije.

Riječi ohrabrenja sudionicima je uputio u nadahnutom govoru uzoriti šibenski biskup emeritus Ante Ivas, podsjetivši nazočne na književne klasike koji su opjevali intimne tegobe razdvojenih hrvatskih pečalbarskih obitelji, što su ih na poseban način osnažile da njeguju obiteljske veze u (e)migrantskim prilikama dvadesetog stoljeća poput pjesnika Vinka NIkolića ili pak Mladena Bjažića.

U ime predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera sudionicima Kongresa obratila se njegova izaslanica i HDZ-ova saborska zastupnica Margareta Mađerić istaknuvši izazove suvremene mobilnosti uz aktualni egzodus mladih kao jedan od najvećih nacionalnih problema, ukazavši i na poteškoće povratnika u ostvarivanju njihovih prava radi birokratskih prepreka uključujući dvostruko oporezivanje. Naši su iseljenici, kojih izvan granica domovine na svim kontinentima ima više od tri milijuna, jedan od najznačajnijih promotora Hrvatske u svijetu budući da vlastitim znanstvenim, kulturnim, gospodarskim i sportskim postignućima predstavljaju Hrvatsku na najbolji mogući način, naglasila je Mađerić.

Potom se obratio predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. Uz potpredsjednika Hrvatskog sabora Ivana Tepeša, radu Kongresa znatan je obol dao predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan RH zastupnik dr. sc. Božo Ljubić, te zastupnik i umirovljeni general Željko Glasnović, povratnik iz Kanade.

Zastupnik RH u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier pozdravio je sudionike za koje je kazao da odražavaju sav potencijal hrvatskog iseljeništva, odbijajući ga staviti u stereotipe. „Ti stereotipi i dalje postoje. Ti stereotipi su svojevrsna izvedenica, neki derivat prošlih i propalih politika koje su gledale na hrvatsko iseljeništvo kao na neprijatelja. Iz tih stereotipa danas se i ulogu hrvatskih iseljenika želi ograničiti. Neće ga više nazivati neprijateljskim, ali često se hrvatske iseljenike prikazuje u javnom prostoru RH kao radikale, ekstremiste ili se u blažoj varijanti njihova uloga želi svesti samo na očuvanje kulture, folklora ili eventualno nekog financijskog doprinosa. Umjesto da se prihvati činjenicu da su hrvatski iseljenici integralni dio hrvatskog naroda“ istakao je Stier, založivši se da

sudionici Kongresa budu aktivni partneri u kreiranju naše nove razvojne paradigme. Nakon državotvorne i euroatlantske paradigme, poručuje Stier, danas je najveći izazov sposobnim hrvatskim građanima iz domovine i iseljeništva širom otvoriti političke i ekonomske institucije, a ne mirno promatrati odljev na inozemna tržišta najvitalnijeg dijela radnog kontigenta, naglasio je Stier, inače glavni pregovarač Europske pučke stranke u Odboru za razvoj EP na području razvojne politike Europske unije.

Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora HIK-a i jedan od inicijatora njegove misije u okviru akademske zajednice dr. sc. Marin Sopta, zahvalivši u ime organizatora Kongresa domaćinima, svim suorganizatorima, medijima i uzvanicima na svesrdnoj potpori, naglasio je kako je cilj da radni dio HIK-a sustavno analizira razvojne doprinose hrvatskog iseljeništva modernizaciji hrvatskog društva, napose u razdobljima bližim suvremenosti. Posebno je važno cjelovito rasvijetliti i opisati ukupni prinos hrvatskog iseljeništva uspostavi hrvatske državne samostalnosti i razvitku na prijelazu u 21. stoljeće, dodao je Sopta. Naš je zajednički cilj u intenzivnom trodnevnom programu na četiri lokacije ovdje u gradu Šibeniku, poručio je Sopta, kritički rasvijetliti nove političke, društvene i egzistencijalne razloge iseljavanja iz Hrvatske te analizirati glavne promjene u praksama i položaju iseljeničkih hrvatskih zajednica nastale nakon hrvatskog državnog osamostaljenja te dominantne promjene i teškoće u čuvanju i osnaživanju hrvatskog etničkog i kulturnog identiteta.

Nakon ceremonije svečanog otvaranja HIK-a, inventivnu uvodnu Dokumentarnu večer, plenarnu diskusiju i gospodarski forum Kongres je u trodnevnom programu imao jedanaest panel diskusija, čijih je gotovo 250 sudionika – s hrvatskih i inozemnih sveučilišta, instituta, hrvatskih katoličkih misija iz dijaspore kao i inih centara izvrsnosti – propitivalo fenomenologiju hrvatskih dijasporskih zajednica, kao i povratničku tematiku našega iseljeništva. Panel diskusije vođene su na slijedeće teme, ostvarivši čak 165 izlaganja: Poduzetništvo i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, Hrvatska iseljenička politika, Portreti, Migracije žena i identiteti iseljeničkih zajednica, Društvene mreže, Hrvatsko iseljeništvo i javnost, Pastoralna skrb u hrvatskom iseljeništvu, Iseljavanje i povratak: teškoće i perspektive, Hrvati kao nacionalne manjine, Jezik & kultura & književnost te jedanaesti panel Uloga institucija u hrvatskom iseljeništvu.

Među sudionicima II. HIK-a bio je veoma aktivan i ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu vlč. Tomislav Markić, koji je u više navrata tijekom trodnevnog programa istakao kako je Crkva od početka uključena u rad Hrvatskog iseljeničkog kongresa u organizacijskom i stručnom dijelu, kojemu su značajan prinos dali – uz časne sestre i svećenike iz Šibenika, brojni ugledni izlagači koji djeluju u našim katoličkim misijama od Amerike, preko europskih zemalja do Australije. „Naši iseljenici u eri globalne mobilnosti ostaju vezani uz sredine iz kojih su došli s udaljenih meridijana, ističe ravnatelj Markić, čemu ne pridonosi samo činjenica da im članovi obitelji žive na dva mjesta, na dva kontinenta, u dvjema državama nego i shvaćanje hrvatskih ljudi u pokretu kako dvostruka pripadnost može biti i prednost i sigurnost u današnjem svijetu rastuće nejednakosti“.

U popratnom kulturnom i umjetničkom programu, uz ljepote šibenske Katedrale i ostale znamenitosti Krešimirova grada, sudionici HIK-a gledali su operu Jakova Gotovca „Ero s onoga svijeta“ u izvrsnoj izvedbi splitskog HNK te plesača KUD-a Jedinstvo, a u režiji Krešimira Dolenčića na fascinantnoj novootvorenoj pozornici na tvrđavi sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika; Posljednjeg dana HIK-a sudionici su razgledali Nacionalni park Krka, posjetivši potom i franjevačku crkvu i samostan na otočiću Visovcu, nakon čega se druženje nastavilo u eko oazi Pakova sela s etnokulinarskim delicijama toga kraja.

Zahvala

Svim članovima Programsko-organizacijskog odbora, ponajviše tajnici Tanji Trošelj, studentu Mihovilu Rori te Frani i Jakova Biliću te timu predsjednika Marina Sopte od srca čestitamo na izvrsnoj organizaciji HIK-a. Domaćinima iz Šibenika na čelu s gradonačelnikom dr. Željkom Burićem te Šibenskoj biskupiji na čelu s umirovljenim uzoritim Antom Ivasom, osobito svećenicima i časnim sestrama (Samostan Sestara franjevki od Bezgrešne Majke, Hrvatsko nacionalno svetište Sv. Nikole Tavelića u Samostanu Sv. Frane) -upućujemo najiskrenije zahvale na besprijekornoj organizaciji i punoj informacijsko komunikacijskoj potpori, od crkvenih dvorana do HNK i dvorana Gradske knjižnice Juraja Šižgorića i svim njezinim djelatnicima na čelu s upravom. Gradonačelnik Željko Burić pokazao se kao izvrstan partner ovom međunarodnom znanstvenom i stručnom skupu, poručujući da je Krešimirov grad otvoren za sve vrste kongresnog turizma.

Naglasci

Nije bilo izlagača na Kongresu koji nije tražio minutu više za svoj nastup. Sva su izlaganja bila kvalitetna i uz atraktivne računalne prezentacije pa je nezahvalno izdvajati bilo koga. No, radi ograničenog prostora odlučili smo čitateljima obratiti pozornost na mlađe znanstvenike koji su odreda donijeli metodičku i stilsku svježinu narativu o iseljeništvu, mada je odluka nekorektna u odnosu na renomirane znanstvenike koji se više godina bave problematikom naše dijaspore. Ukratko, u trodnevnom intenzivnom programu čuli smo sadržaje od inventivne dokumentarističke uvertire do recentnih istraživačkih rezultata tima s Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Anđelka Akrapa, dr. sc. Marina Strmote i mag. oec. Krešimira Ivande, čije je izlaganje znakovito naslovljeno „Iseljavanje iz Hrvatske od početka 21. stoljeća: uzroci i posljedice“. Tim demografa Akrapa odavno upozorava da u Hrvatskoj traje depopulacija od devedesetih naovamo budući da više ljudi umire nego što se rađa. Osim toga, populacija stari te se izjednačava broj umirovljenih s brojem radno sposobnih ljudi. Uz trajni problem nezaposlenosti u Hrvatskoj od osamostaljenja do danas, evidentan je proces pojačanog iseljavanja. Za Hrvatsku i malen broj iseljenih visokoobrazovanih iz područja elektrotehnike, računarstva, strojarstva, medicine, matematike, fizike, kemije itd., znači veliki gubitak koji će teško nadoknaditi. Oduvijek je postojao problem manje razvijenih u odnosu na razvijenije: manje razvijeni obrazuju kadrove za razvijene. Hrvatska već dulje vremena ima relativno velik broj nezaposlenih i zasad s malim izgledima da će se taj broj smanjiti. Nastavljanjem dosadašnjih ekonomskih trendova srednjoročno je neodrživ mirovinski i zdravstveni sustav bez većih poremećaja. Teorijski pristup kazuje kako su u normalnim razvojnim uvjetima, što znači bez jačih ekonomskih i političkih kriza, iseljavanju skloniji mladi i visokoobrazovani.

Kao inventivna uvertira HIK-u pokazala se Dokumentarna večer u šibenskoj Gradskoj knjižnici Jurja Šižgorića 30. lipnja. Govorili su stručnjaci dviju renomiranih znanstvenih institucija – Hrvatskog instituta za povijest i Hrvatskog državnog arhiva iz Zagreba.

Znanstvenici zagrebačkoga Hrvatskog instituta za povijest izlagali su o „Hrvatskim emigrantskim zbirkama kao dijelu europske kulturne baštine“, koje istražuju u sklopu EU projekta znakovita naziva „Courage – Kulturna opozicija: razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama“. Riječ je o fascinantnom projektu fokusiranom na prostor srednje i jugoistočne Europe koji propituje metode i stilove djelovanja kulturne opozicije koja je nedvojbeno pridonijela padu komunističkih režima na europskome tlu. Svrha projekta jest sustavna identifikacija javnih i privatnih zbirki povezanih s pokretima i aktivnostima kulturne opozicije u bivšim socijalističkim zemljama, uključujući Jugoslaviju i njezinu ondašnju federalnu jedinicu Hrvatsku, te njihovu znanstvenu obradu u okviru programa Obzor 2020. Baza podataka iz projekta „Courage..“ služi kao alat za dijeljenje informacija široj zainteresiranoj javnosti. Projektni tim se fokusira i na pitanja kako je kulturna opozicija pridonijela stvaranju europskih modernih demokratskih društava, uključujući i hrvatsko. Temu je izložio tim u sastavu dr. sc. Teodora Shek Brnardić, dr. sc. Josip Mihaljević, dr. sc. Lidija Bencetić, te dr. sc. Albert Bing i dr. sc. Stipe Kljaić, koji su se usredotočili na otkrića i tumačenja zbirki hrvatske kulturne emigracije od 1945.- 1990.

U drugom dijelu Dokumentarne večeri slušali smo o složenim projektima Hrvatskog državnog arhiva iz Zagreba pod skupnim naslovom: „HDA: Arhivski izvori o iseljeništvu, kulturno-prosvjetna djelatnost i trogodišnji projekt Iseljeništvo kao primjer dobre prakse“. Tim arhivista naše glavne baštinske ustanove činili su Domagoj Menđušić, prof., mr. sc. Mirjana Jurić, dr. sc. Vlatka Lemić… Kapitalno djelo naše iseljeničke arhivistike pod naslovom „Iseljeništvo: Vodič kroz fondove i zbirke HDA“ (2015) predstavila je dr. sc. Rajka Bućin. „Iseljeništvo, Vodič kroz fondove i zbirke Hrvatskoga državnog arhiva“ višestruka je dosad najveća tražilica o dijaspori s područja Hrvatske koja obuhvaća razdoblje od 17. st. do današnjih dana, kojeg urednički potpisuju znanstvenice Vlatka Lemić i Rajka Bućin. U izradi je sudjelovao tim samozatajnih stručnjaka iz HDA. Kruna Dokumentarne večeri na koju su se referirali izlagači bila je izložba pod nazivom „Hrvatsko iseljeništvo kroz fondove i zbirke Hrvatskog državnog arhiva od 19. stoljeća do Drugoga svjetskog rata – odabrane teme“, autorica dr. sc. Rajke Bućin, prof. Marijane Jukić i dr. sc. Tatjane Šarić iz HDA. Viša arhivistica Marijana Jukić u ime autorskog trojca govorila je o izvorima između dva svjetska rata s naglaskom na ulozi Saveza organizacija iseljenika (SORIS), kao onodobne najutjecajnije nevladine udruge sa sjedištem u Zagrebu koja je koordinirala rad iseljeničkih društava u prvoj jugoslavenskoj državi od 1928. Izlagačice i autorice izložbe atraktivno su rekonstruirale onovremene interese pedesetak društava iseljenika i povratnika, na čiju inicijativu SORIS razvija svoju mrežu u iseljeničkim lokalitetima od Dalmacije i otoka, Istre, Like do Slavonije i Baranje. Čuli smo o pojedinostima o ondašnjem Kongresu iseljenika, manifestaciji Iseljeničkom tjednu, Iseljeničkom muzeju te glasilu Novi iseljenik, kao svojevrsnom zrcalu mobilnosti u međuraću prve polovice 20. stoljeća, čijim se faktorima nestabilnosti na tržištima rada priključila i prva svjetska gospodarska kriza tridesetih kao snažan uzročnik migrantskih valova. Između dva rata SORIS je okupljao 54 organizacije u domovini i iseljeništvu.

Autorski tim HDA (dr. sc. Rajka Bućin, Marijana Jukić i dr. sc. Tatjana Šarić) posebno se istakao dokumentarnom izložbom pod naslovom „Hrvatsko iseljeništvo kroz fondove i zbirke Hrvatskog državnog arhiva od 19. stoljeća do Drugoga svjetskog rata – odabrane teme“. Ta izložba briše prašinu zaborava s migrantskih sudbina. Dokumentarna je izložba metodički razdijeljena u sedam cjelina znakovito naslovljenih: Iseljenička služba; Iseljeničke organizacije i ustanove u domovini: Istaknuti pojedinci u iseljeničkoj službi i organizacijama; Prema novim krajevima; Organizacije iseljenika u inozemstvu i njegovanje nacionalnog identiteta; Iseljenički tisak, dok su u posljednjoj sedmoj cjelini muzeološki fantastično izdvojeni Istaknuti pojedinci u iseljeništvu. Arhivska građa u muzeološkoj interpretaciji triju autorica dojmljivo svjedoči o izazovima hrvatskih migranata prošloga stoljeća.

Izložbu je otvorio prof. dr. sc. Mijo Korade s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i autorice iz HDA-a.

Djelatnici HMI na 2. HIK-u

Djelatnici Hrvatske matice iseljenika sudjelovali su na šibenskom 2. HIK-u kao suorganizatori s jedne strane, te kao izlagači i moderatori pojedinih panel diskusija s druge strane. U okviru panela Jezik & kultura & književnost nastupile su Marija Bošnjak i Lada Kanajet Šimić s temom „Inojezični hrvatski u virtualnome svijetu: dvanaest semestara hrvatskog internetskoga tečaja HiT-1“. Iznimno uspješan panel o Medijima i iseljeništvu moderirala je Ivana Rora, fokusirajući se i na medije HMI. Nives Antoljak Kostadinov govorila je o „Izazovima volontiranja – 25 godina Matičinog ekološkog projekta za mlade Task Force“. Vesna Kukavica i dr. sc. Ivan Čizmić predavali su o „Kulturnoj federaciji mladih Hrvatske bratske zajednice i njezinoj ulozi u očuvanju hrvatskog identiteta u SAD-u i Kanadi“. Uz to, časopis Matica, kojeg uređuje Hrvoje Salopek, jedan je od medijskih pokrovitelja ovog međunarodnog znanstvenog skupa.

Povijest HIK-a i najava zbornik radova s 2. HIK-a

Prvi Hrvatski iseljenički kongres uspješno je održan od 23. do 26. lipnja 2014. u Zagrebu, zahvaljujući entuzijazmu suradnika dr. sc. Marina Sopte. Organizatori prvog Kongresa bili su: uz HMI, HS Sveučilišta u Zagrebu, Ured HBK za inozemnu pastvu brojne hrvatske znanstvene i kulturne ustanove, uključujući međunarodnu suradnju i to AHD Geelong Australia, AHD Croatia klub – Melbourne, Australija, Katedre za hrvatski jezik i kulturu u sastavu sveučilišta u Australiji i Kanadi…Rezultat trajne vrijednosti je zbornik radova sudionika HIK-a pod skupnim naslovom „Hrvatska izvan domovine“, koji je izašao u izdanju zagrebačkog trojca Golden marketing – Tehničke knjige, Centra za kulturu i informacije Maksimir te Hrvatske matice iseljenika godine 2015. Zbornik su uredili Marin Sopta, Frano Maletić i fra Josip Bebić.

Akademska zajednica okupljena oko ovog Kongresa nastoji potaći učinkovitije oblikovanje kvalitetnijih javnih politika prema iseljeništvu. Predsjednik Radnog odbora HIK-a Marin Sopta najavljuje da će zbornik radova s Drugog Hrvatskog iseljeničkog kongresa održanog u Šibeniku biti još zanimljiviji i tematski raznovrsniji, zahvaljujući metodičkim inovacijama naših znanstvenika mlađeg naraštaja iz domovine i dijaspore.

Hrvatska bratska zajednica predstavljena na Kongresu

Dr. sc. Ivan Čizmić i prof. Vesna Kukavica predavali su na Drugom Hrvatskom iseljeničkom kongresu na temu: „Kulturna federacija mladih Hrvatske bratske zajednice Amerike – promicatelj hrvatskog kulturnog identiteta“. Kulturna federacija mladih HBZ-a / CFU Junior Cultural Federation SAD-a i Kanade, koja je utemeljena 1966., okuplja tridesetak tamburaških zborova diljem sjevernoameričkog kontinenta. Članovi zborova, orkestara i plesnih ansambala uključeni su istodobno i u Podmladak Zajednice pa svi zborovi imaju zajednički prepoznatljivi naziv − Junior Tamburitzans. Tamburaški festival Kulturne federacije mladih Hrvatske bratske zajednice Amerike / Annual CFU Junior Tamburitza Festival najljepši je projekt te udruge mladih što se u Americi priređuje punih 50 godina. Umjetnički sadržaj Festivala proteklih je pet desetljeća obogaćivan i različitim interkulturalnim fenomenima koji simboliziraju današnje multikulturno američko društvo.

Ljubitelji hrvatske tradicijske kulture, rođeni i školovani u SAD-u i Kanadi, djeca su informacijsko-komunikacijskoga doba pa svoje slobodne aktivnosti logično usmjeravaju na njegovanje tradicijske kulture u novoj domovini, što izlazi izvan okvira prosvjetiteljske ideje njihovih predaka, opterećene rekonstrukcijom okoštalih zavičajnih formi i identitetskim getoiziranjem hrvatstva. Nedvojbena je činjenica da se Festival u posljednjih pet desetljeća razvijao u prilog integraciji mladih američkih Hrvata, suprotno od inzistiranja na asimilacijskoj paradigmi melting pota − postavši vidljivim kulturnim dionikom suvremenog američkog društva. Ta se činjenica očituje u praksi američke svakodnevice, vidljive i na globalnoj internetskoj mreži. Danas su svi zborovi Kulturne federacije mladih HBZ-a povezani putem internetskih društvenih mreža poput Facebooka i Twitera. Zahvaljujući novim medijima međusobna je komunikacija zborova učestala i u virtualnom prostoru može teći u svim smjerovima, uključujući i one prema hrvatskoj digitaliziranoj baštini s bogatim fonotekama izvorne etnomuzikološke građe i notnih zapisa antologijskih skladatelja tamburaške glazbe, ali i spotova amaterskih izvođača hrvatskih narodnih napjeva dostupnih preko You Tubea. Autori Čizmić i Kukavica analiziraju stvaralačku energiju mladih američkih Hrvata trećega i četvrtog naraštaja, okupljenih oko Festivala i Podmlatka HBZ-a, koji svake festivalske sezone u srpnju otkrivaju kulturnoj javnosti multietničkih metropola SAD-a i Kanade magično etnološko blago svojih obitelji – kao specifičnu kulturnu različitost vrijednu osobitog poštovanja.

Tekst: Vesna Kukavica

Rezolucija Drugog Hrvatskog iseljeničkog kongresa