Svečanost je otvorio dr. Herbert Gassner te načelnik Općine Celindof Johann Fellinger. Događaju je nazočilo i izaslanstvo iz Zagreba: rektor Sveučilišta prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, akademik Mislav Ježić, pročelnik Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije Filozofskog fakulteta, i direktorica Hrvatske sveučilišne naklade, Anita Šikić, koja je novoosnovanoj knjižnici darovala knjige

U nedjelju, 6. listopada u gradišćanskome mjestu Celindofu (Zillingtalu) u Austriji svečano je otvorena Knjižnica i Institut Filip Kaušić, po prvom rektoru i isusovcu Sveučilišta u Zagrebu (1669.), koji je ondje rođen. U knjižnici će biti poseban odjel za hrvatski jezik.
Svečanost je u ime Gradišćanskih Hrvata otvorio dr. Herbert Gassner te načelnik Općine Celindof Johann Fellinger. Ovome događaju od velika značaja za Gradišćanske Hrvate nazočilo je i izaslanstvo iz Zagreba: rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, akademik Mislav Ježić, pročelnik Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije Filozofskog fakulteta, i direktorica Hrvatske sveučilišne naklade, Anita Šikić, koja je novoosnovanoj knjižnici darovala knjige.
Uvaženom se skupu obratio rektor prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš ističući važnost trajnih veza s Gradišćanskim Hrvatima i ulogu koju je imao Filip Kaušić, isusovac i prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu.
Filip Kaušić (1618. – 1683.) znameniti je gradišćanski Hrvat, isusovac, rektor Zagrebačke akademije (Academia Zagrabiensis) od 1666. do 1670. godine. Kao rektor zagrebačkoga kolegija obratio se 1669. rimskom caru i ugarsko-hrvatskom kralju Leopoldu I. s molbom da se zagrebačkom studiju podijele uobičajena prava i povlastice. Rektor Kaušić je kod kralja Leopolda I. uspio postići potpisivanje povelje o priznavanju akademskih prava u Ebersdorfu 23. rujna 1669. Bilježi se stoga kao prvi rektor Sveučilišta, iako je de facto dužnost prvog rektora obnašao Nikola Galović, drugi je bio Juraj Habdelić, a tek treći Filip Kaušić.
Godinu 1669. Sveučilište uzima kao godinu svojega utemeljenja. Na molbu isusovaca Hrvatski sabor potvrdio je privilegij Leopolda I. tek 3. studenoga 1671., pa Sveučilište taj dan obilježava kao Dan Sveučilišta (Dies academicus).
(www.unizg.hr)

Čitajte o događaju i na (volksgruppen.orf.at)