Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Marin Knezović i svi djelatnici HMI čestitaju 120 jubilej HBZ u nadi kako će i ubuduće HBZ ostvarivati plodne poslovne, kulturne i društvene rezultate u korist i hrvatskog i američkog društva

Na današnji dan prije 120 godina, točnije  2. i 3. rujna 1984.  godine, donesene su  povijesne odluke za Hrvate u Americi u Allegheny Cityju s kojima je utemeljena najznačajnija i najmnogoljudnija naša iseljenička organizacija – Hrvatska bratska zajednica. Dana 2. rujna započelo je dvodnevno zasjedanje četrnaest delegata već postojećih hrvatskih društava u slovačkom domu Majak u Ulici South Canal broj 116 u središtu Pennsylvanije Allegheny Cityju, koji je u međuvremenu srastao sa sjevernim dijelom Pittsburgha piše povjesničar dr. sc. Jure Prpić. Toj je konvenciji predsjedavao Zdravko V. Mužina, prvi tajnik je bio Petar Pavlinac, a zapisničar konvencije Josip Zegedović. Tijekom sastanka delegati svih hrvatskih društava osnovali su Hrvatsku zajednicu Sjedinjenih Država potkraj 19. stoljeća, kada masovno useljavanju u Pennsylvaniju (osobito kotar Allegheny) u kojoj za razliku od onodobnih 9000 Hrvata, danas živi više od osamsto tisuća Hrvata i građana hrvatskog podrijetla. Sjeverni Pittsburgh, tada još Allegheny City, bio je glavno tadašnje središte doseljenog hrvatskog radništva. Uz temelje najvažnije hrvatsko-američke organizacije, Hrvatske bratske zajednice, te se godine 1894. inicira i organizacija prve hrvatske župe posvećene velikom zaštitniku pomoraca i Hrvata, sv. Nikoli, koja se aktivira od 1895.
Danas, Hrvatska bratska zajednia / Croatian Fraternal Union moćno je potporno i osiguravajuće, neprofitno, društvo hrvatskog iseljeništva u SAD i Kanadi te značajna kulturna, humanitarna i rodoljubna organizacija. Startavši s manje od 600 članova prije 120 godina, danas broji oko 100 000 tisuća volontera. Imovina joj se, od početnih 42,52 dolara, u naše vrijeme procjenjuje na oko 400 milijuna dolara.

Zajednicom su presjedali od 1894. do naših dana cijenjeni intelektualci kao što su Zdravko V. Mužina, Ivan Ljubić, Petar Pavlinac, Franjo Zotti, Pavao Hajdić, Josip Marohnić, Vinko Vuk, Tomo Bešenić, Anton Gazdić, Ivan Butković, Vjekoslav I. Mandić, John Badovinac, doživotni počasni predsjednik Bernard M. Luketich i aktualni glavni predsjednik Edward W. Pazo.
Američki fraternalizam pripada najsnažnijim socijalnim pokretima u povijesti SAD-a. Njegov program pokriva osobno i obiteljsko osiguranje za slučaj bolesti ili smrti. No, u okviru fraternalističkih ustanova razvijale su se društvene, kulturne i sportske aktivnosti. Kroz njih su se iseljenici borili za afirmaciju svojih socijalnih i etničkih prava u domicilnom društvu. Usto, preko njih su pružali gospodarsku i političku podršku svome narodu u staroj domovini u borbi za nacionalno oslobođenje. Američki fraternalizam svoj razvoj najviše zahvaljuje radništvu. Došavši u stranu zemlju, u kojoj su ljudi govorili različitim jezicima i imali drukčije običaje, doseljenici su izgrađivali osjećaj zajedništva i solidarnosti u dvjema institucijama: etničkim crkvama i bratskim organizacijama. Ove dvije organizacije olakšavale su im prijelaz u novo društvo –  osiguravajući im mjesto molitve, mjesto za društveno okupljanje i mjesto gdje su učili kako prihvatiti vrijednosti novoga američkoga društva.

Dosad je HBZ imala 23. konvencije na kojima članstvo u pravilu zastupa oko 220 delegata iz 567 odsjeka i gnijezda. Najviše odsjeka djeluje  u SAD-u i to 92, a nešto manje u Kanadi. Od početka 21. stoljeća šest je odsjeka utemeljeno u  RH i to odsjek 2000 u Zagrebu, odsjek 2001 Ogulinu, odsjek 2004 u Koprivnici, odsjek 2005 u Rijeci, odsjek 2006 u Splitu i odsjek 2007 u Županji.

Najmasovnije članstvo HBZ-a djeluje tradicionalno diljem Pennsylvanije, Ohia, Illinouisa, Californije, ali i diljem Ontaria u Kanadi. Suvremenim središtima fraternalizma mogu se  smatrati Pittsburgh, Cleveland, Chicago, Los Angeles i  kanadski Toronto.  
Hrvatska bratska zajednica pokazala je stabilnost u poslovanju tijekom nedavne financijske krize u Americi. Obveznice koje sačinjavaju 87.7 % ukupne imovine HBZ-a zadržale su svoju odličnu investicijsku snagu, zahvaljujući poslovnom umijeću Zajedničara. U prosjeku HBZ mjesečno planira prodaju oko dva milijuna dolara osiguranja, pa Zajednica na godišnjoj razini može ostvariti svotu od oko 25 milijuna dolara prodanog novog životnog osiguranja.

Obrazovanje mladih jedan je od glavnih ciljeva Zajednice, koja već nepunih šest desetljeća stipendira učenike i studente, čime se izravno povećava socijalna pokretljivost američkih Hrvata na društvenoj ljestvici najrazvijenije zemlje svijeta i to putem CFU Scholarship Foundation.  Zadnjih desetljeća imovina Školarinske zaklade iz glavnog Općeg fonda i Fondova specijalnih zaklada stalno je rasla i omogućavala je u prosjeku dodjelu 250 stipendija godišnje. U tekućoj akademskoj godini Školarinska zaklade HBZ je dodijelila 263  stipendije, čija je ukupna vrijednost 200 000 američkih dolara.
Riječ je o najkvalitetnijem obrazovnom programu u povijesti hrvatskoga iseljeništva. Ulaganje u obrazovanje mladih – ključ je uspjeha ove Zajednice.
Svi djelatnici Hrvatske matice iseljenika, na čelu s ravnateljem mr. sc. Marinom Knezovićem, čestitaju visoki jubilej od 120 godina Hrvatskoj bratskoj zajednici Amerike, u nadi kako će i dalje ostvarivati plodne poslovne, kulturne i društvene rezultate u korist i hrvatskog i američkog društva, a na dobrobit obiju zemalja i Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.

Napisala: Vesna Kukavica