Aktivna prisutnost hrvatskih studija na najvećem kanadskom sveučilištu, University of Toronto, koje je rangirano među prvih 20 sveučilišta u svijetu, veliko je priznanje Sveučilištu u Zagrebu te ujedno najznačajniji doprinos AMCA-e Toronto dugoročnom očuvanju identiteta hrvatske zajednice u Americi.

Hrvatska matica iseljenika čestita srebreni jubilej svim članovima AMCA Toronto, čije je članstvo proslavilo svoju 25. obljetnicu uspješnog djelovanja u okviru četrnaeste godišnje Gala večeri u Boulevard Clubu u Torontu 23. listopada 2015. Slavljenici i najšira čitateljska publika s radošću su primili 19. broj obnovljenoga časopisa Gaudeamus, posvećenog četvrtstoljetnom djelovanju sveučilištaraca hrvatskih korijena na sjeverno-američkom kontinentu. Gaudeamus je časopis za kulturna i društvena pitanja s naglaskom na kanadsko-hrvatskim dodirima Udruge hrvatskih sveučilištaraca AMCA-e Toronto. Idejni pokretač lista, uz prvu urednicu Rinu Šlezić, kanadska je Zagrepčanka Srebrenka Bogović. Naši iseljenici pokrenuli su devedesetih, uz ostale važne projekte, i časopis na engleskome koji postaje antiratnim glasilom svih istoimenih društava u Sjevernoj Americi. Uredništvo su vodili Marica Čunčić, Vesna Blažina i Branko Hržić te ponovno neumorna Bogovićeva.
Gaudeamus je izlazio (1990. – 1999.) u nakladi od 3000 primjeraka, stekavši čitatelje među hrvatskim sveučilištarcima diljem Sjeverne Amerike, Europe i Australije. Upućivan je svim knjižnicama, uključujući i Library of Congress, te članovima kanadskoga parlamenta – šireći istinu o borbi hrvatskoga naroda za neovisnost. Posljednji, 18. broj lista, u prvom tečaju izašao je 1999. Svi su brojevi off line dostupni, srećom na DVD-u uz arhivističku zbirku Dokumenti iz iseljeništva – Uloga hrvatskih intelektualaca u borbi za slobodnu Hrvatsku urednika Vladimira Benkovića (2014.), koja fascinantno dokumentira djelovanje AMCA-e Toronto na čak 1280 stranica. Kanadski Gaudeamus obnovili su njegovi osnivači u Ontariju pa vjerujemo da će mu drugi tečaj izlaziti dugo u Torontu, čije metropolitansko područje ima pet milijuna ljudi. Lijepo grafički oblikovan časopis ima 44 stranice. Priloge su pisali na oba jezika: S. Bogović, D. Piskač, B. Komparić, D. Tussing-Orwin, M. Vranić, E. Margois, I. Štagljar, J. Scott Cowan, N. Mažar, D. Lalić, S. Poljanec Borić, V. Grošl, M. Parić i drugi. Torontskom AMCA-om predsjedali su: Ivo Hrvoić, Vladimir Bezjak, Valentina Krčmar, Nikola Demarin, dok je aktualni predsjednik Krešimir Mustapić. U Upravnome odboru sada djeluju: N. Sesar Raffay, A. S. Benko, Z. Weing, M. Fabek, V. Grošl, Ž. Odorčić i J. I. Robić. Sveučilištarci AMCA DOMUS, i oni iz inozemstva AMCA MUNDUS, sjajno rade za opće dobro! Potporu obnovljenome Gaudeamusu dale su obitelji: Grošl, Mrnjec, Tumpić, Mudronja, Munjić, Mustapić, Robić, Seidl i Vukšinić.
Iznimne je vrijednosti u br. 19 (2015.) Izvješće o izvođenju hrvatskih kolegija pri Odjelu za slavenske jezike i književnosti Sveučilišta u Torontu u akademskoj godini 2014./2015., koje je napisao Davor Piskač. Također, tu je i kratki osvrt na povijesni Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu i University of Toronto pod naslovom Hrvatski kolegiji na University of Toronto iz pera Branke Komparić. Na tri kolegija, saznajemo iz Gaudeamusa, posvećena hrvatskoj kulturi i književnosti, ukupno se prijavilo 69 studenata. Najviše ih se prijavilo na novi kolegij Mediteranski gradovi, ukupno 49 studenata. To je kolegij koji propituje hrvatske mediteranske gradove u odnosu na mediteransku kulturu, a s obzirom na broj upisanih studenata posve je očito kako je kolegij došao u pravo vrijeme i kako je ideja predsjednika AMCA-e Nikole Demarina bila odlična. Aktivna prisutnost hrvatskih studija na najvećem kanadskom sveučilištu, University of Toronto, koje je rangirano među prvih dvadeset sveučilišta u svijetu, veliko je priznanje Sveučilištu u Zagrebu te ujedno najznačajniji doprinos AMCA-e Toronto dugoročnom očuvanju identiteta hrvatske zajednice u Americi.
Osnivačka skupština, prisjetimo se, torontskog ogranka udruge bivših studenata Sveučilišta u Zagrebu, Almae Matris Alumni of University of Zagreb, na University of Toronto u Mississauga Campusu održana je 25. ožujka 1990. Osnivačkoj skupštini bilo je nazočno 238 članova. Udruga je u međuvremenu promijenila naziv u AMCA Almae Matris Croaticae Alumni – Toronto (ili samo AMCA Toronto), a prihvatila je bivše studente svih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.
AMCA Toronto je znatno doprinijela promidžbi istine i hrvatskog gledišta za vrijeme agresije na Republiku Hrvatsku devedesetih godina prošlog stoljeća. U tom periodu udruga je pomagala financiranje hrvatskih studija na Sveučilištu Toronto, organizirala razna predavanja te izdavala časopis Gaudeamus u prvom tečaju do 18 broja. Nakon pobjede u Domovinskom ratu, a posebno nakon uspostave kontrole nad cjelokupnim teritorijem Republike Hrvatske, fokus djelovanja kanadsko-hrvatske udruge se postupno počeo kretati prema izvornim akademskim zadacima kao što su promocij hrvatske kulture, hrvatskog jezika i hrvatskih talenata, održavanja veza s hrvatskim sveučilištima i drugim AMCA-ma te podržavanja hrvatske zajednice južnog Ontarija. AMCA Toronto je danas svakako jedna od najaktivnijih organizacija takve vrste te, a po mišljenjima mnogih centar intelektualnog života Hrvata južnog Ontarija.

Napisala: Vesna Kukavica