Online rječnik gradišćanskohrvatskoga jezika je sastavni dio Ugovora o kulturnoj suradnji Austrije i Hrvatske, a realiziraju ga ZIGH i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba, rekao je Jurica Čenar na Interliberu

– Hrvatski jezik u Gradišću je ugrožen. To je konstatirao UNESCO u svom izvještaju o izumirućim jezicima. Taj se jezik razvijao izvan jezičnih i političkih strujanja u Hrvatskoj. Sredina, u kojoj su živjeli i u kojoj danas žive Hrvati, odvojeno od matičnoga stabla, je oblikovala nastajanje posebnoga varijeteta hrvatskoga jezika. U zadnjoj trećini 20. stoljeća je taj jezični varijetet dobio naziv gradišćanskohrvatski, kaže Čenar.
Gradišćanski Hrvati su onaj dio hrvatskoga naroda, koji su prije 500 godina odselili iz današnje Hrvatske i BiH u Ugarsku, Austriju, Slovačku i Češku. Ovi Hrvati su pola tisućljeća čuvali jezik, koga su ponijeli sa sobom iz stare domovine i prenosili ga s naraštaja na naraštaj. Taj jezik su razvijali unutar svoje jezične zajednice. O tome svjedoče mnogobrojni zapisi i publikacije. Na početku te gradišćanskohrvatske književnosti stoji fragment iz Klimpuškoga misala, pisan hrvatskim i latinskim pismom iz druge polovice 16. stoljeća, a najnoviji zapisi se javljaju svaki dan na internetu.
U sedamdesetim godinama zadnjega stoljeća jezikoslovci iz Gradišća, Beča i Zagreba počeli su dokumentirati jezično bogatstvo Hrvata u Gradišću. Gradišćansko-bečka redakcija je upitnim listićima u pojedinim selima pisano pohranjivala govorno bogatstvo, a zagrebačka redakcija pregledavala je tiskanu literaturu. Iz djela tih dviju redakcija je izniknuo 1982. godine Njemačko-gradišćanskohrvatsko-hrvatski rječnik, a devet godina kasnije tj. 1991. Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-njemački rječnik. Jedan svezak je izašao u Željeznom, drugi u Zagrebu. Bio je predviđen i treći svezak sa standardnohrvatskom natuknicom na prvom mjestu, ali od toga su jezikoslovci u Gradišću odustali.
Koncentrirali su se na izdavanje velike Gramatike gradišćanskohrvatskoga jezika. Gramatika se temelji na gradišćanskohrvatskoj literaturi 19. i 20. stoljeća. Projekt je pokrenula ondašnja predsjednica Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvata Agnjica Csenar-Schuster, a glavni urednik Gramatike (2003.) je Ivo Sučić. Filolog Ivo Sučić je, uz akademika Nikolu Benčića, sudjelovao pri sastavljanju gradišćanskohrvatskoga rječnika. Ova tri imena (Agnjica Csenar-Schuster, Ivo Sučić i Nikola Benčić) iznimno su važna u popisu urednika Pravopisa gradišćanskohrvatskoga jezika. (2009.), a susrećemo ih i u popisu suradnika Gradišćanskohrvatskoga online rječnika.
Aktualni projekt Znanstvenoga instituta Gradišćanskih Hrvata (ZIGH) vuče svoje korijene iz takozvane „Terminološke datarnice“. ZIGH je, u razdoblju dok je njime ravnao naš glasoviti slavist Joško Vlašić, utemeljio 1995. godine Jezičnu komisiju. Cilj joj je bio proširiti leksik gradišćanskohrvatskoga jezika i u skladu sa specifičnošću jezika riješiti jezična pitanja. Komisija po potrebi stvara i neologizme koje diktira društveni razvitak u svojem političkom i gospodarskom životu. Jezična komisija se trudila produbiti i razvijati gradišćanskohrvatski jezik, a do danas je normirala više od 5000 riječi. Sve te riječi je putem interneta publicirala u terminološkoj datoteci i tako stavila na raspolaganje svima, kojima su potrebni jezični termini našega leksičkoga blaga.
U tu datoteku, koja se nalazi na internet adresi www.zigh.at,  upisan je samo vokabular, kojega nema u gradišćanskohrvatskim rječnicima. Zbog toga je ZIGH počeo sastavljati online rječnik gradišćanskohrvatskoga jezika. Ovo su temelji Gradišćanskohrvatsko-hrvatsko-njemačkog rječnika iz 1991. godine kao i zbir normiranih riječi zadnjih 18 godina. On se drži pravila i jezičnih zakona fiksiranih u velikoj znanstvenoj Gramatici i Pravopisu gradišćanskohrvatskoga jezika.
Projekt je ušao u Ugovor o kulturnoj suradnji Austrije i Hrvatske. Zato ZIGH surađukje s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu. Do sada je digitalizirana određena građa. Hrvatsko jezično znanje se u Gradišću rapidno smanjuje. Potreban je što precizniji rječnik, koji pomaže korisniku digitalnog doba naći odgovarajuće korektno rješenje za njegove jezične potrebe.
Neophodan je rječnik koji je trenutno dostupan izvornim govornicima, i koji se može nadopunjivati i popravljati. Potreban nam je rječnik koji odgovara potrebama hrvatskoga govornika u 21. stoljeću. To će uskoro biti rječnik koga korisnik može pretraživati na svom mobitelu, tabletu ili računalu. Online rječnik neka postane naš svagdašnji njemačko-gradišćanskohrvatsko-hrvatski rječnik.
Njemački jezik, koji nas svakodnevno okružuje, je sve dominantniji među nama. Mi s našim hrvatskim jezikom ne možemo slijediti taj tempo. Bit ćemo sretni, ako novim online rječnikom budemo mogli malo pridonijeti revitalizaciji gradišćanskohrvatskoga jezika. Danas će na Matičinoj tribini u podne na Interliberu biti čitana ova SOS poruka uglednoga gradišćanskohrvatskoga pjesnika Jurice Čenara.

Priredila: Vesna Kukavica