Jelačić će tako postati peti hrvatski velikan koji u Češkoj ima spomen-obilježje, uz Nikolu Teslu, Vladimira Preloga, Andriju Mohorovičića i Stjepana Radića kojima su spomen-ploče ili poprsja podignuta u Pragu u razdoblju od 2006. do 2011., na inicijativu ili uz pomoć Hrvatsko-češkog društva. Sva četvorica velikana bili su praški studenti

 

U mjestu Napajedli pokraj Zlína u Češkoj 16. ožujka bit će otkrivena spomen-ploča u čast hrvatskog bana Josipa Jelačića koji je ondje 23. srpnja 1850. sklopio brak s mladom groficom Sophie von Stockau.
Akciju su organizirali Zagrebačka županija, Grad Zaprešić, Češka beseda Zagrebačke županije i Hrvatsko-češko društvo, a spomen-ploču će na prigodnoj svečanosti otkriti zaprešićki gradonačelnik Željko Turk i hrvatski veleposlanik u Češkoj Frane Krnić.
Jelačić će tako postati peti hrvatski velikan koji u Češkoj ima spomen-obilježje, uz Nikolu Teslu, Vladimira Preloga, Andriju Mohorovičića i Stjepana Radića kojima su spomen-ploče ili poprsja podignuta u Pragu u razdoblju od 2006. do 2011., na inicijativu ili uz pomoć Hrvatsko-češkog društva. Sva četvorica velikana bili su praški studenti, a Radić i Prelog uz to su bili i oženjeni Čehinjama.
Spomen-ploča u Jelačićevu čast nalazit će se na dvorcu grofovske obitelji Stockau gdje se u 49. godini života vjenčao svojom 33 godine mlađom odabranicom. Sophie von Stockau, rođena 1834., bila je kći grofa Georga Adolfa von Stockaua, Jelačićeva suborca iz rata 1848., a budući par upoznao se nekoliko mjeseci prije vjenčanja na pokladnom plesu u Hofburgu u Beču. Vjenčanje je obavio olomoucki nadbiskup kardinal Maximilian Josef Sommerau-Beckh, a u hrvatskom izaslanstvu kao Jelačićeva pratnja bili su đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer, dvorski savjetnici Metel Ožegović i Herman Bužan te barun Franjo Kulmer.
Iako je po narodnosti bila Njemica, budući da je bila rođena u Moravskoj Jelačić je svoju suprugu ponekad znao nazivati slavenskom kćeri. U hrvatsku je povijest Sophie von Stockau ušla kao Sofija Jelačić i upamćena je kao jedna od najpopularnijih hrvatskih banica.
U njenu čast Dubravkin put u Zagrebu od 1852. do 1945. nosio je naziv Sofijin put, a ime su mu komunističke vlasti promijenile želeći iz povijesnog pamćenja hrvatskog naroda izbrisati bana Jelačića, što je vrhunac doživjelo uklanjanjem njegova spomenika sa središnjeg zagrebačkog trga i devastiranjem njegova groba u Novim dvorima kraj Zaprešića.
Osim njegove supruge, Jelačića s Češkom povezuje i savezništvo s češkim političarima u vrijeme revolucionarne 1848. godine kad su se, u skladu s politikom austroslavizma, zajedno zalagali za preustroj Habsburške monarhije u federaciju ravnopravnih naroda.
(Hrvatska riječ)

 

Tekst: Marijan Lipovac