Klapsko pjevanje ili klapska glazba, tradicijska je hrvatska vokalna glazba podrijetlom iz Dalmacije, najviše iz primorskih i otočkih krajeva. Pjeva se višeglasno, bez pratnje glazbalima. Izvorno se pjeva na uho, što znači da nema voditelja, a ni notnog zapisa.
Pjesmu povede najviši glas, a zatim se uključuju i ostali pjevači, pjevajući istovremeno s vodećim glasom. U prvobitnoj ideji najviši bi glas poveo pjesmu, jer su se prijatelji udružili, formirali klapu zato što su prijatelji, a ne zato što su tražili ljude po njihovim glasovnim sposobnostima. Izvodi je skupina pjevača kojih je obično od pet do osam.
Ovako nekako, stručna literatura opisuje same početke klapskog pjevanja prije više stoljeća. Tako slično današnje klape opisuju i svoje izvođenje jer se u tom smislu nije puno toga promijenilo – današnje klape imaju samo bolje aranžmane i voditelje, ali u osnovi, klapsko je pjevanje ostalo u duhu prvotnog izričaja.
Vrijednost klapskog pjevanja prepoznat je širom svijeta, a u prosincu 2012. godine UNESCO je uvrstio klapsko pjevanje na popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Značaj klapa i njihovu vrijednost prepoznaje već godinama i Hrvatska matica iseljenika, koja će u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu 11. lipnja u 19 sati ponovno organizirati Susret klapa Hrvata izvan RH.
Na programu kojeg je za ovu priliku posebno osmislio maestro Joško Ćaleta, nastupit će 8 klapa, između ostalog Klapa Zvizdan iz Posušja i Klapa Dalmari iz Maribora.
Karte za koncert možete besplatno rezervirati u Hrvatskoj matici iseljenika.
KLAPA ZVIZDAN
Muška klapa Zvizdan iz Posušja osnovana je 2009. od kada organiziraju klapske susrete u Posušju koji su 2014. godine prerasli u Festival klapske pisme Posušje. Rado sudjeluju na festivalima koji njeguju tradicionalnu klapsku pjesmu pa su tako bili sudionici omiškog Festivala dalmatinskih klapa, pakoštanske Školjke, Festivala u Perastu te posuškog Festivala klapske pisme u kojemu aktivno sudjeluju u organizaciji. Osim posuškog festivala, klapa Zvizdan organizira i razne kulturne i dobrotvorne akcije te jedinstvenu manifestaciju u Parku prirode Blidinje pod nazivom Klape na snigu! Svoj prvi CD tradicijskih dalmatinskih klapskih pjesama pod nazivom Zvizdanovih 10, izdali su 2019. godine, povodom desete godišnjice osnutka klape, a prošle je godine ova skupina izdala i svoj drugi CD nazvan Zvizdan o Božiću na kojemu se nalaze tradicionalne božićne pjesme u obradi prof. Marka Tomasovića. Klapa Zvizdan jedna je od najpopularnijih klapa ne samo u susjednoj Bosni i Hercegovini, već njihov repertoar dobro poznaju i ljubitelji klapske pjesme u Hrvatskoj, a na njihovoj službenoj stranici možete vidjeti koje sve projekte pripremaju u budućnosti.
Članovi klape su: Marko Tomasović, voditelj klape, Slaven Pekas, Edmond Marić, Hrvoje Grubišić, Ivan Bešlić, Marko Begić, Ivica Polić, Slavo Jukić, Ivan Jurišić.
KLAPA DALMARI
Ova klapa u svojem imenu sadrži dijelove riječi Dalmacija u Mariboru , a osnovana je 2009. godine u Mariboru i to kao vokalna sekcija najstarijeg hrvatskog društva u Sloveniji – Hrvatskog kulturnog društva u Mariboru (HKDM). Klapa je posvećena promicanju hrvatske vokalne baštine, ne samo u gradu svog nastanka, već i u cijeloj Sloveniji. 2015. godine klapa je izdala svoj prvi CD, 2016. otvorila je Večer popularnih skladbi na pedesetom izdanju Festival dalmatinski klapa u Blatu na Korčuli, a već godinu kasnije pobjeđuju na tek pokrenutom Festivalu klapa Slovenije. Ako ih pitate koje im je najdraže sjećanje, istaknut će jednoglasno – nastup s Oliverom na prepunim Križankama 2016. u Ljubljani. Od novijih nastupa klapa Dalmari ističe onaj u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu, gdje je klapa ujedno predstavila i cjelokupan rad HKDM, uključujući izložbu njihove likovne sekcije. Pjesma klape Dalmari odjekivala je i Plečnikovom Nacionalnom univerzitetnom knjižnicom u Ljubljani 2019. i to na poziv slovenskog Ministarstva za iseljeništvo. Svoj desetogodišnji rad klapa je okrunila koncertom krajem 2019. godine u punoj Unionskoj dvorani u Mariboru.
Članovi klape su: Marko Mandir, umjetnički voditelj, Bogdan Stopar, Marko Škofič, Boštjan Razboršek, Mihael Mikluš, Daniel Gajšt, Matjaž Vezonik, Martin Hrastnik, a ovdje pogledajte sve o njihovom bogatom djelovanju.