Orešković vjeruje da će ojačati učinkovitost javnog sektora, povećati broj manjih i srednjih poduzeća, rasteretiti parafiskalne namete i omogućiti da budemo lideri u energetici. Ističe i kako treba ostvariti veću efikasnost zdravstvenog sustava, te povećati radnu snagu fokusiranjem na obrazovanje i potrebe tržišta, sinergijom akademske zajednice i tržišnog sektora

Povratnik iz Kanade, inženjer Tihomir Orešković, novi je predsjednik Vlade Republike Hrvatske, ponosan što će znanje vrhunskog poduzetnika stečeno u svijetu iskoristiti u rodnome Zagrebu za boljitak hrvatske nacije. Taj je 49-godišnjak kao nestranački kandidat u Hrvatskom saboru 22. siječnja predstavio program buduće vlade RH i svoj tim s 20 ministara i dva potpredsjednika, zahvaljujući prepoznavanju njegovih stručnih kompetencija od strane Domoljubne koalicije – koju zajednički predvode HDZ i reformistički Most nezavisnih lista – a nakon izbornoga poraza vlade SDP-a i koalicije Hrvatska raste. Tako je okončana šestotjedna postizborna kriza bipolarnog apatičnog stranačkog sustava, iznjedrivši vladu stručnjaka.
Orešković je, umjesto klasičnim izlaganjem, vladin četverogodišnji program predočio u tridesetminutnoj power point prezentaciji, zorno istaknuvši ciljeve koje njegov tim planira provesti kako bi ubrzao oporavak zemlje nakon šestogodišnje recesije i uravnotežio socijalno tržišno gospodarstvo Hrvatske, unatoč činjenici da on sam dolazi iz korporacijskih krugova tzv. krupnog kapitala. Politički početnik i poslovni as mirno je dočekao rezultate glasovanja u parlamentu, prošavši vrlo dobro sa 83 glasa za, 61 protiv i pet suzdržanih.
Premijer Orešković drži da će u mandatu svoje vlade Hrvatsku do 2020. uspjeti transformirati u tri ključna područja: gospodarskom rastu, konkurentnosti i kvaliteti života. Citirajući slogan američkog generala Georgea S. Pattona Prihvatite izazov, tako da možete osjetiti draž pobjede, Orešković je zapravo nastojao motivirati cjelokupnu političku arenu i naše građanstvo. S tom bi sinergijom postindustrijskog društva Lijepe Naše bilo većeg izgleda ostvariti i naš i Oreškovićev san o osiguranju godišnjeg rasta BDP-a za više od tri posto i smanjivanju javnog duga na manje od 80 posto BDP-a do 2020.; smanjivanju deficita na manje od tri posto BDP-a do 2017.; povećavanju izvoza za 30 posto; smanjivanju nezaposlenosti ispod 14 posto te žuđenom povećavanju BDP-a po glavi stanovnika za 2000 eura. Uz pokretanje inozemnih investicija, cilj je u iduće četiri godine, ističe Orešković, uložiti milijardu eura kako bi se što bolje iskoristili europski fondovi i povlačilo minimum milijardu eura godišnje od 10,8 milijardi koje Hrvatskoj stoje na raspolaganju. Udio izvoza u BDP-u najmanji je u usporedbi s drugim tranzicijskim zemljama, konstatira Orešković, pa povećavanje izvoza za 30 posto biva ključnim faktorom za rast BDP-a i konkurentnosti, što bi odaslalo pozitivnu poruku našemu društvu, kazao je premijer i najavio kako je moguće inovacijama Hrvatsku na ljestvici konkurentnosti pozicionirati u top 50 u svijetu.
Vjeruje da će ojačati učinkovitost javnog sektora, povećati broj manjih i srednjih poduzeća, rasteretiti parafiskalne namete i omogućiti da budemo lideri u energetici. Orešković ističe i kako treba ostvariti veću efikasnost zdravstvenog sustava, te povećati radnu snagu fokusiranjem na obrazovanje i potrebe tržišta, sinergijom akademske zajednice i tržišnog sektora. Svjestan je pri tome da imamo jedan od najmanjih radnih kontingenata u odnosu na broj stanovnika u Europi. No, Hrvatska ima goleme potencijale koje treba aktivirati u korist svojih građana kao što su to učinile usporedive zemlje iz EU susjedstva poput Slovenije, Mađarske, Bugarske, Češke i Slovačke. Ocijenio je kako je 2016. godina prijelomna za smanjenje javnog duga i proračunskog deficita. Fokusirat ćemo se i naći 500 milijuna eura da možemo smanjiti javni dug i poslati vrlo jaku poruku Europskoj komisiji, investitorima, agencijama, da je ova država spremna donijeti teške odluke, naglasio je Orešković. Osvrnuo se i na problem izbjeglica u Europi te najavio da će se RH u toj problematici konzultirati s EU partnerima, čuvajući prvenstveno hrvatske interese.
„Ispunili smo jedan san prije 25 godina, dobili smo slobodnu Hrvatsku. Naš drugi san je stvoriti modernu Hrvatsku koja će zadržati svoju tradiciju i pružiti bolji život nama i našoj djeci. Na kraju vas pitam: ako ne sada – kada, ako ne mi, a to smo svi, onda – tko“, zaključio je Orešković.
Tihomir Orešković hrvatski je i kanadski poduzetnik, predsjednik trinaeste Vlade Republike Hrvatske. Rođen je 1966. godine u Zagrebu. Nakon odlaska s roditeljima u Kanadu (1968.) odrasta u Hamiltonu. Na prestižnom ontarijskom sveučilištu McMaster University diplomirao je kemiju 1989. Na istom se sveučilištu usavršava te 1991. stječe MBA diplomu (Master of Business ) iz financija i informacijskih sustava. Godine 1992. počinje raditi za kanadsku farmaceutsku tvrtku Eli Lilly na različitim pozicijama. Kasnije prelazi u Tevu, a 2009. se pridružuje hrvatskoj tvrtki Pliva – koju je prethodno preuzela ta multinacionalna kompanija. Od 2014. je financijski direktor Teve za Europu. Sa suprugom Zagrepčankom Sanjom, rođ. Dujmović, ima dvije kćeri, danas na pragu punoljetnosti koje studiraju u Zagrebu, te dva sina predškolske dobi.
Kanadski Hrvati danas – na krilima suvremene mobilnosti – inovativno šire spoznaje o Hrvatskoj što se iščitava iz aktualnog Sporazum o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu i University of Toronto, rangiranom među prvih 20. sveučilišta u svijetu. Temeljem toga sporazuma ondje na tri kolegija posvećena hrvatskoj kulturi Mediterana, odnedavno studira 150 mladih.
Oreškoviću, koji se u Hrvatsku vratio prije šest godina primamljivom poslovnom prilikom na poziciju čelnoga čovjeka farmaceutske tvrtke Plive, zadatak je da sačuva preostalo obiteljsko srebro Lijepe Naše i nastavi gospodarski oporavak daljnjim reformama javnog sektora, te obrazovnog i pravnog sustava.
Poduzetnik svjetskog kalibra za kratko je vrijeme u Plivi, koja je još prije desetak godina prešla u vlasništvo Teve, ostavio dobar dojam na hrvatske poslovne ljude i političare pa hvale njegove kompetencije, poslovne veze kao i zasluge za domaće farmaceutsko tržište. Najzaslužniji je za nedavnu Tevinu investiciju od 400 milijuna eura u RH kroz osnivanje Centra financijskih aktivnosti Zagreb (Shared Service Center Zagreb , SSC Zagreb) za europske lokacije te multinacionalne tvrtke, koji trenutačno zapošljava više od stotinu stručnjaka s tendencijom razvitka projekta. To je najveća greenfield investicija u Hrvatsku ovoga desetljeća i mjera patriotizma Tihomira Oreškovića – koji je uvjerio Izraelce da su Plivini ljudski resursi na svjetskom nivou.
Dok su se Tihomir i njegov mlađi brat Eddy školovali, otac Dane, rođeni Ličanin iz sela Čovića u blizini Ličkoga Lešća se, uz rad u tvornici, uspinjao na društvenoj ljestvici hrvatske dijaspore u Kanadi postavši predsjednik IO nogometnog kluba Hamilton Croatia 1979., a početkom devedesetih postaje predsjednikom HDZ-ova odbora za Hamilton, otkriva Josip Joe Pavičić, ugledni poduzetnik i predsjednik nogometnog kluba iz Kuće slavnih kanadskog nogometa – Toronto Croatia.
U Zagrebu Tihomir pripada utjecajnoj grupi povratnika iz Kanade koji su odlučili svoje znanje i novac uložiti u RH, zapošljavati i razvijati poslove u domovini. Oreškovićev dobar znanac je Joe Bašić, predsjednik Kanadsko-hrvatske komore, domaćoj javnosti najpoznatiji po organiziranju najprestižnijeg i najunosnijeg domaćeg festivala elektronske glazbe – Ultra Europe u Splitu, koji je u Dalmaciju ljetos donio više od pola milijarde kuna. Kaže kako je njegov prijatelj Orešković izuzetan čovjek.
Bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta te naš istaknuti forenzičar i genetičar Dragan Primorac, koji je u karijeri također imao mnogo međunarodnih kontakata, s Oreškovićem se susreo nakon njegova dolaska u Zagreb kroz Hrvatsko-izraelski poslovni klub. Kaže kako je novoimenovani premijer bio vrlo aktivan u društvu.
Putujući svijetom od Kanade i Portorika do Nizozemske i Hrvatske – Tihomir nije prekidao kontakte s domovinom te je svake godine od 2003. s obitelji dolazio na ljetovanje u Hrvatsku, posjećujući i rodbinu u Zagrebu, Lici i Međimurju. Njegova majka, umirovljenica Đurđa Orešković (72) rodom iz međimurskog Goričana rjeđe pak posjećuje stari zavičaj jer je u Kanadi posvećena brizi za četvero djece njezina drugog sina Eddyja (46). Eddy sa suprugom i četvero djece živi u Burlingtonu.

Tekst: Vesna Kukavica