U 43 kronološki koncipirane dokumentarističke filmske minute nižu se najzanimljivije izjave sudionika razgovora iz Argentine, Čilea, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Južnoafričke Republike, Australije, Njemačke i Švicarske. U priču ih je povezala ljubav prema domovini koju su neki, trajno ili privremeno, morali napustiti, a neki su joj se, rođeni u svijetu, vratili

Dokumentarni film o projektu Matičina Odsjeka hrvatske iseljeničke baštine pod nazivom „Srijedom u Matici“, autora Ljerke Galic i Radoslava Pažamete, prikazan je 2. travnja u Klubu Matis. Jednosatnim razgovorima, koje je u zgradi Hrvatske matice iseljenika od svibnja 2010. do studenoga 2012. godine znalački vodila profesorica povijesti umjetnosti Ljerka Galic odazvalo se 16 hrvatskih iseljenika i povratnika iz Argentine, Čilea, Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Južnoafričke Republike, Australije, Njemačke i Švicarske. U 43 kronološki koncipirane dokumentarističke filmske minute nižu se najzanimljivije izjave sudionika razgovora popraćene naknadno dodanim foto-materijalom i glazbenom kulisom. Zahtjevni posao prilagodbe snimljenog materijala koji nije bio namijenjen prikazivanju već arhivu obavio je diplomant zagrebačke ADU, snimatelj Radoslav Pažameta koji je i sam povratnik iz Bolivije.
Prisutne je na projekciji, među kojima su bili i bračni par Butković i Damir Murković, pozdravio je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika. Na kraju se, nakon srdačnoga pljeska, publici obratio i autorski dvojac, Galic i Pažameta, obrazlazući kako je nastao ovaj film.
Gosti Matičinih tribina srijedom, obitelji i pojedinci, pred očima gledatelja slagali su vlastiti iseljeničko-povratnički životni mozaik. Na velikom ekranu našli su se zajedno inovatori i književnici (Šaravanja, Bašić), poduzetnici, (Murković, Pavković), novinari (Butković, Hubmayer), sportaši (Stublić), likovnjaci (Karačić, Gottwald, Abović, Periša) i izvođači (Terrazas)… U priču ih je povezala ljubav prema domovini koju su neki, trajno ili privremeno, morali napustiti, a neki su joj se, rođeni u svijetu, vratili.
U Hrvatskoj matici iseljenika je u travnju 2010. održana prva u nizu tribina u sklopu tada novopokrenutoga Matičina programa Srijedom u Matici. Prvi su na njoj gostovali australski povratnici, književnik i ekonomist, otac i sin, Drago i Goran Šaravanja. Šaravanja je uz književni rad u Australiji ostvario i uspješnu poslovnu karijeru. Tribinu je tada profesionalno i s puno ljubavi vodila, kao i ostale koje će uslijediti, Ljerka Galic. Sljedeći sugovornik bio joj je inženjer i pjesnik Petar Frano Bašić, povratnik iz Južnoafričke Republike (JAR), koji je u Maticu došao sa sinom Zoranom, stručnjakom za telekomunikacije. Ovaj Splićanin je nakon studija strojarstva u Johannesburgu na Sveučilištu Witwatersrand, magistrirao na Sveučilištu u Cape Townu gdje je prije povratka u Trogir živio s obitelji. Surađivao je i s glasovitim kirurgom Barnardom na izumu srčano-pomoćnoga stroja, koji se i danas rabi diljem SAD-a. Utemeljitelj je škole hrvatskog jezika u Cape Townu i objavio je tri zbirke pjesama. Prva i jedina sportašica na tribini, nažalost zbog tehničke pogreške bez snimljenoga traga, bila je Lisa Christina Stublić, udana Nemec, rođena u Waterburyju u državi Connecticut. U Hrvatsku, domovinu svoga oca, pristigla je iz SAD-a 2010. i uspješno nastavila sa športskom karijerom te postala prva hrvatska maratonka. Godinu su zaključile umjetnice. Slobodna umjetnica Ankica Karačić prošla je teški put integriranja u njemačko društvo. Rođena je u Inđiji, u malom mjestu u južnoj Vojvodini. Po završetku školovanja radila je kao modna kreatorica u Iloku i Vukovaru te kao likovna pedagoginja. Ratnih devedesetih je s obitelji došla u Iserlohn kod Hagena gdje i danas živi. Više od 15 godina sa suprugom Antom, diplomiranim ekonomistom, svake godine provodi natječaj likovnih radova za djecu hrvatskih iseljenika iz cijeloga svijeta. Gošća tribine bila je i slikarica i dizajnerica nakita Gaella Gottwald, sadašnja ravnateljica HDLU-a, koja se zbog ljubavi i posla skrasila se u Zagrebu. Gaella je rođena u Montrealu. Majka Hrvatica i otac Indijac upoznali su se u Kanadi u jednom muzeju. Kod bake u Kutini je odrastala uz sestričnu, a upotom s roditeljima preselila u Washington. Zadnja dva razreda srednje škole završila je u Beču, pa su je primili na Sveučilište Brown. Roditelji su joj jedno vrijeme živjeli u Pragu pa je i ona, zaljubivši se u taj grad, upisala ondje treću godinu Akademije. Poslije fakulteta otišla je u New York, gdje je bila stažistica u Galeriji Gagosian, a zatim je dobila stipendiju u MoMi (Museum of Modern Art) gdje joj je mentorica bila kustosica Paola Antonelli. Vlasnica je galerije na otoku Korčuli.
Početkom 2011. godine Galic je razgovarala s plesačem i učiteljem tanga Gulliermom Miguelom Terrazasom Muellerom, koji je dva mjeseca boravio u Hrvatskoj podučavajući tango. Willy, sin Hrvatice iz Buenos Airesa i oca Bolivijca, plesom se bavi tridesetak godina i izvrsno poznaje i hrvatski folklor. Voditelj je hrvatskih amaterskih društava u Buenos Airesu: Zrinski, Marija Bistrica i Drina, usto je direktor i voditelj plesne skupine HR-TANGO, koja u svom programu objedinjuje hrvatski folklor, argentinske narodne plesove i tango. U ožujku, u Matičinoj obnovljenoj dvorani, Matis Absolut Loungeu, gostovale su Miss Hrvatske 1995. i nekadašnja prva pratilja Miss svijeta, Anica Kovač (Martinović) i poduzetnica Dijana Pavković (Lozančić). Dvije Hrvatice iz Berlina, povratnice, uspješno su se uklopile u novi život u Hrvatskoj. Dok se Anica povukla iz svijeta mode, posvetivši se mužu i djeci, Dijana, i sama majka dvoje djece, uspješno djeluje u poduzetničkim vodama kao direktorica Gastro Globusa.
U veljači 2012. osma po redu Matičina tribina ugostila je bračni par Butković, Slavicu i Ivana Butkovića. Butković je u Australiji sudjelovao u pokretanju nekoliko hrvatskih časopisa, bio urednik hrvatske tjedne novine „Hrvatski vjesnik“ od 1983. do 1992. Bio je predsjednik Hrvatskog kluba u Sydneyju 1972., te sabornik Hrvatskog narodnog vijeća 1989. Supruga Slavica došla je za njim u Australiju 1963. godine, te je aktivno djelovala u hrvatskoj zajednici. Želja za povratkom ipak je nadvladala, te obitelj Butković sa sinom Jasenom, nakon uspostave hrvatske države, opet živi u Zagrebu. Na prijedlog Hrvatske matice iseljenika, Ivan Butković je 1996. godine odlikovan Redom hrvatskog pletera za osobiti doprinos razvitku i ugledu RH i dobrobit njezinih građana. U travnju je Galic ugostila jednoga od utemeljitelja i aktualnoga predsjednika Hrvatske zajednice u Trstu, rođenog u Argentini. Gian Carlo Damir Murković odrastao je uz šestero braće i sestara čiji su roditelji, dr. Nikola Murković i majka Dorotha Lampè, uvijek brinuli o dobrobiti, odgoju i obrazovanju svoje djece. Obitelj je emigrirala najprije u Italiju, potom u Južnu Ameriku, a onda se 1963. ponovo vratila u Italiju, u Trst. Murković je školovanje završio u Trstu, a 1972. počinje raditi u vodećim tršćanskim kompanijama koje se bave međunarodnom trgovinom. Uredio je i izdao prvu monografija koja govori o prisutnosti Hrvata na području Trsta, u kojoj je surađivalo 27 istaknutih hrvatskih, slovenskih i talijanskih povjesničara i pisaca. U “Srijedom u Matici” gostovala je Stella Hubmayer. Stella je rođena u Buenos Airesu u svibnju 1960. kao kći Hrvata, koji su a stigli u Argentinu davne 1947.godine. Majka je sedmero djece, a bila je niz godina nastavnica u osnovnoj školi. Danas je Stella jedna od triju voditeljica na radiju Croacias Totales u Buenos Airesu i članica ženske vokalne skupini Valovi. U lipnju je gostovao Tomo Periša, svestrani umjetnik i društveni djelatnik iz Švicarske. Za sjećanje na ovaj zagrebački susret, Tomo Periša (1951.) je posjetiteljima darovao zbirku pjesama Povratak pjesnika na hrvatskom i engleskom jeziku, multimedijalnu prezentaciju na CD-ROM-u. Periša je rođen 1951. godine malome podravskome mjestu Kalinovcu kraj Đurđevca, a petnaest godina u Švicarskoj, od 1986. do 2002., smatra najljepšim u životu. Danas s obitelji živi u Rijeci. Osim gostovanja na Srijedom u Matici, u studenome iste godine, Čileanka hrvatskih korijena, Katarina Abović Oyarzun, predstavila se i izložbom”Dvije domovine /Dos patrias”. Katarina Abović rođena je u Santiagu 1988., gdje je na Katoličkom sveučilištu završila studij vizualnih umjetnosti, a potom na Sveučilištu “Gabriela Mistral” i postdiplomski iz umjetničke pedagogije. Izlagala je na skupnim izložbama u Antofagasti i Santiagu, a od početka godine boravila je u Hrvatskoj kao stipendistica za učenje hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Matičin ciklus susreta s iseljenicima-povratnicima predstavio je u trogodišnjem ciklusu domaćoj javnosti istaknute pojedince iz hrvatskih zajednica u svijetu. Domaćini i gosti sa sjetom će se sjećati ovih susreta, ali budući su odsada zabilježeni i na filmu to će moći iskusiti ponovno, i oni sami i svi koje to bude zanimalo.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek; Fotografije: Darko Poldrugač

VIDEO