HIZ, iz godine u godinu, prerasta u suvremenu publikaciju namijenjenu heterogenim grupama milijunskoga hrvatskoga iseljeništva i to na hrvatskome, engleskome i španjolskome jeziku, a zahvaljujući agilnosti urednice Vesne Kukavice zadnjih 14 godina ima i elektronsku inačicu na Matičinu web portalu 

U Hrvatskoj matici iseljenika, realnom i virtualnom susretište raseljenoga naroda diljem svijeta, 19. veljače svečano je predstavljen Hrvatski iseljenički zbornik 2013. (HIZ). Zbornik je izašao u nakladi Hrvatske matice iseljenika, a uredila ga je Vesna Kukavica. Ova serijska, stručno-popularna publikacija ove godine obilježava 57 godina izlaženja, dok njezin nakladnik HMI, slavi 62. obljetnicu djelovanja. 

U nazočnosti velikog broja ljubitelja pisane riječi, Zbornik su predstavili mr. sc. Marin Knezović, ravnatelj HMI-ja, prof.dr.sc. Vlado Puljiz, dr. sc. Željka Lovrenčić, dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, te urednica Vesna Kukavica, prof.

HIZ uobičajeno sadrži priloge raznorodnog sadržaja i različitog stručnog dosega. Na 392 stranice donosi 36 samostalnih autorskih priloga razvrstanih u 8 tematskih cjelina. Ovogodišnji svezak Matičina trojezičnog godišnjaka ima slijedeće tematske cjeline: Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Znanost, Duhovnost, te Nove knjige. Navedene cjeline donose niz poticajnih priloga o stvaralaštvu naših ljudi iz prekooceanskih zemalja, ali i bližih europskih država u kojima višestoljetno žive hrvatske manjine. Istaknimo kako je s posebnom radošću uredništvo prihvatilo i pristigle priloge znanstvenih novaka i publicista mlađeg naraštaja iz domovine i svijeta poput Eni Buljubašić.

Građa ovogodišnjeg sveska Matičina trojezičnog godišnjaka povezuje 20 zemalja svijeta sa 4 kontinenta, te je ilustrirana s 60 fotografija. Priloge su pisali 15 doktora humanističkih znanosti sa sveučilišta iz domovine i inozemstva, 13 magistara te 8 vrsnih publicista. Uz kulturne teme iz domovine, novi svezak ove serijske publikacije otkriva bogatu riznicu stvaralaštva hrvatskoga naroda izvan matične zemlje u raznim područjima ljudske djelatnosti, od književnosti do znanosti. Hrvatski iseljenički zbornik, iz godine u godinu, prerasta u suvremenu publikaciju namijenjenu heterogenim grupama milijunskoga hrvatskoga iseljeništva i to na hrvatskome, engleskome i španjolskome jeziku, a zahvaljujući agilnosti urednice Vesne Kukavice HIZ ima zadnjih 14 godina i elektronsku inačicu na web portalu HMI-ja.

Glavne teme HIZ-a posvećene su kulturnoj baštini Lijepe Naše u europskom ozračju, recentnoj hrvatskoj književnosti u dijaspori te mogućnostima uporabe suvremenih tehnologija u nastavi materinskog jezika i kulture u iseljeništvu. S veseljem donosimo koristan prilog o Matičinu digitalnom repozitoriju Hrvatski izvan domovine (hriD), koji nudi odlične nastavne sadržaje cyber učiteljima hrvatske nastave u inozemstvu. Australski Dalmatinac i profesor s Hrvatskih studija Sveučilišta Macquarie Walter F. Lalich iz Sydneyja vješto analizira dinamiku hrvatskog jezika u promjenjivom globalnom okruženju i sve većem australsko-hrvatskom transnacionalnom društvenom prostoru.

Naši slavni književnici poput A. Skármete (Čile), M. Yasbincek (Australija) i M. Bodrožić (Njemačka) izgrađuju učinkovite veze između različitih kulturnih zajednica. Zadivljeni smo uspjesima hrvatskih znanstvenika, koji nakon školovanja u Hrvatskoj razvijaju svoje karijere u svjetskim centrima izvrsnosti na dobrobit cijeloga čovječanstva o kojima pišu T. Rudež i J. Herak. Među 35 uvrštenih autorskih priloga stilskom se ljepotom i argumentacijom izdvajaju prilozi koje su pisali Matičini stalni suradnici/e poput V. Kusin, S. Vulić, D. Barača, L. Cvikić i L. Kanajet Šimić, T. Nuića, I. Čizmića, M. Sopte, L. Budaka, E. B. Depope, B. Perića, A. Glibote i G. Borića.

Budući je Festival Hrvatske u Francuskoj, o kojem piše E. Čandrlić, ocijenjen najambicioznijim projektom predstavljanja hrvatske kulture u inozemstvu od njezina osamostaljenja, naslovnicu ovogodišnjeg HIZ-a krasi skulptura hrvatskog Apoksiomena, koju je u pariškom Louvreu vidjelo milijunsko mnoštvo tog najposjećenijeg svjetskog muzeja.
Idući svezak svoga ljetopisa Hrvatska matica iseljenika planira posvetiti stvaralaštvu druge i treća iseljeničke generacije prekooceanskih zemalja, te suvremenim kulturnim praksama našega iseljeništva povezanim s novim medijima.

Tekst: Željka Lešić; Fotografije: Snježana Radoš