Na ovogodišnjim Susretima sudjelovali su Slavica Božičević, Jasminka Domaš, Antonio Sammartino, Lajčo Perušić, Milica Steković, Šimun Šito Ćorić, Tuga Tarle, Zvonimir Šeparović, Ana Schoretits, Đuro Vidmarović, Ivan Ott, Damir Murković….

Kad su, prije jedanaest godina u Rovinju, održani Susreti književnika hrvatskih manjina s književnicima u RH, ni inicijator HKUD-a „Franjo Glavinić“ sa suradnicima – MH Rovinj i Hrvatskom maticom iseljenika- podružnice Pula, nisu znali kako će projekt biti prihvaćen i do kada. Danas, nakon jedanaest godina, Rovinjski susreti književnika postali su omiljeno i poznato okupljalište, ne samo književnika hrvatskih manjina, već i književnika iz šire europske zajednice gdje žive i rade Hrvati.
Zahtjevi i potreba proširenja Rovinjskih susreta nadilaze mogućnosti sadašnjeg Organizacijskog odbora u jednom malom Rovinju, pa i uz svesrdnu podršku Poglavarstva grada. I sami sudionici Susreta – Đuro Vidmarović i Šimun Šito Ćorić, Sanja Vulić i drugi – ponudili su osobnu pomoć za nova rješenja u jačanju Rovinjskih susreta, njihovo obogaćivanju i realiziranju tiskanja zbornika. Jedan od prijedloga jest i taj da se državne institucije – Hrvatska matica iseljenika i Državni ured za Hrvate izvan RH uključe i financijskom potporom.
Ovogodišnji, 11. susreti književnika hrvatskih manjina s književnicima u RH održani su od 23. do 25. listopada. Na svečanom otvaranju u velikoj dvorani rovinjskog Doma kulture, uz književnike, prisustvovali su i predstavnici Grada Rovinja – dogradonačelnik Marino Budičin, koordinatorica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Edita Sošić Blažević, Davorin Flego, predsjednik gradskog vijeća uz podršku gradonačelnika Giovannija Sponze, te Ana Bedrina, voditeljica pulske podružnice Hrvatske matice iseljenika. Slijedećeg dana pridružila se i predstavnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH Biserka Lukan. Program su pripremili predsjednik HKUD-a „Franjo Glavinić“ Branimir Crljenko i novoizabrani predsjednik MH – Rovinj, Goran Zgrabljić.
Pozdravnu riječ dao je rovinjski domaćin Davorin Flego te istaknuo da su ovi susreti mjesto promocije brojnih idioma hrvatskog jezika, mjesto razmjene i promocije prava i zaštite kulturne autonomije. Naglasio je također da kao dobar primjer služi Rovinj gdje je suživot dio svakodnevice.
Nakon himne, u izvedbi mješovitog zbora „Franjo Glavinić“, pisce je predstavila Sonja Dušić, a gostovali su Slavica Božičević, povratnica iz Švedske, Jasminka Domaš, predstavnica židovske zajednice u Zagrebu, Antonio Sammartino, predstavnik moliških Hrvata, Lajčo Perušić, povratnik iz Vojvodine, u ulozi domaćina Tatjana Pokrajac- Papucci, Milica Steković, Hrvatica koja živi u Sloveniji, Šimun Šito Ćorić, predstavnik Hrvata Švicarske, Tuga Tarle, umirovljena diplomatkinja s bogatim iskustvom iz Slovačke Australije, Španjolske i Čilea, te Ana Šoretić/Schoretits, predstavnica gradišćanskih Hrvata u Austriji.
U čast stote obljetnice smrti A. G. Matoša njegove su stihove nadahnuto izveli Milan Medak i Stjepan Lukavečki. Nakon pjesničke večeri uslijedio je, već tradicionalno, prijam i domjenak u ime gradonačelnika Rovinja Sponze.
Drugog dana je održan i stručno-znanstveni skup o književnosti između dviju domovina – o jezičnim i kulturnim prožimanjima i standardima zaštite manjina. Skup je započeo otvaranjem izložbe povratnice iz Švedske Slavice Božičević. Đuro Vidmarović je govorio o bunjevačkim Hrvatima, Lajčo Perušić o jeziku kao imenu naroda, a o tome „Kome pripada manjinski pisac“ govorila je Jasminka Domaš. Ivan Ott je govorio o promicanju hrvatske kulture i književnosti u Njemačkoj, a Antonio Sammartino je predstavio zbirku literarnih ostvarenja na moliškohrvatskome “S našim riči”. Pridružila mu se predsjednica svih moliških zajednica Antonella D’Antuono koja je i članica Savjeta Vlade RH pri Državnom uredu za Hrvate izvan RH. Hrvate u Italiji predstavljao je i Damir Murković iz Trsta.
Šimun Šito Ćorić prezentirao je današnje stanje izvandomovinstva, Luka Krilić je govorio o kolektivnom pamćenju i našem narodu; a Ana Šoretić/Schoretits je opisala svoje književne nastupe od Vulkaprodrštofa, Zagreba, Bjelovara do Rovinja. Priopćenje Tuge Tarle nosilo je naziv “Hrvatski Grob u srcu Europe”, a Zvonimir Šeparović je iznio raspravu o etničkim manjinama i ljudskim pravima. Trećeg dana Rovinjski susreti su se tradicionalno nastavili na izletu. Ove godine je izlet pripremio povjesničar Alojz Štoković, pa su sudionici krenuli put Plomina s vrijednim freskama do Brseća, rodnog mjesta književnika Eugena Kumičića.

Tekst: Ana Bedrina; Fotografije: Helmut Schoretich