Peti međunarodni znanstveni skup „Hrvatski kao drugi i strani jezik“ (V. HIDIS) održao se 18.-20. prosinca 2014. na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u organizaciji Odjela za kulturu hrvatskoga jezika i Odjela za hrvatski kao ini jezik Hrvatskoga filološkoga društva te u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika, koja je partner ovog skupa od prvoga dana

HIDIS se bavi poučavanjem i proučavanjem hrvatskoga onih koji ga uče kao neizvorni govornici te na jednome mjestu okuplja najrazličitije stručnjake koji se bave tim interdisciplinarnim područjem: teoretičare učenja i usvajanja jezika, lektore i nastavnike hrvatskoga kao stranoga i drugoga na hrvatskim i inozemnim obrazovnim ustanovama.

Prilikom svečanog otvaranja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu sudionike su pozdravili prof. dr. sc. Vlatko Previšić, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu; mr. sc. Marin Knezović, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika; doc. dr. sc. Anita Skelin, predsjednica Hrvatskoga filološkoga društva, Milan Bošnjak, načelnik Sektora za provedbu programa i projekata Hrvata izvan RH te prof. dr. sc. Zrinka Jelaska, zamjenica predsjednice Organizacijskog odbora 5. HIDIS-a.

Na ovogodišnji se HIDIS odazvalo sedamdesetak sudionika iz osam zemalja (SAD-a, Njemačke,  Austrije, Švedske, Australije, Nizozemske, Makedonije i Hrvatske), a od toga četrdesetak izlagača koji su tijekom tri dana izlagali unutar sljedećih tema: struktura hrvatskoga jezika; rječnik i gramatika; hrvatski kao drugi, nasljedni i strani jezik; poredbeni opis hrvatskoga i drugih jezika; ovladavanje inojezičnim hrvatskim; poučavanje hrvatskoga i priručnici; ovladavanje hrvatskim i nove tehnologije; procjenjivanje, provjeravanje, vrjednovanje ovladanosti hrvatskim; psiholingvistička i neurolingvistička istraživanja hrvatskoga kao J2 te pojedinačne razlike učenika i strategije učenja.

I ove je godine ovaj specijalizirani znanstveni skup pokazao da se danas inojezičnom hrvatskom posvećuje sve više pozornosti, ali i da stručnjake koji se bave ovim područjem još čekaju iscrpnija i sustavnija istraživanja. Kao i prethodni skupovi, i ovaj zadnji zasigurno će dati značajan doprinos podučavanju hrvatskog kao drugog i stranog jezika, a time i pridonijeti daljnjem njegovanju i očuvanju hrvatskog jezičnog identiteta u svijetu.

Tekst i fotografije: Lada Kanajet Šimić