Na stručnom skupu HMI okupili su se predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica iz Austrije, Crne Gore,  Italije, Mađarske, Makedonije, Slovačke, Slovenije i Srbije, kao i predstavnici mjerodavnih državnih tijela i institucija Republike Hrvatske

Forum hrvatskih manjina u organizaciji i u prostoru Hrvatske matice iseljenika po 21. put održan je 6. studenoga u Zagrebu. Uvodno izlaganje imao je dr. sc. Robert Skenderović, viši znanstveni suradnik na Hrvatskom institutu za povijest, ujedno i moderator skupa.
Pozdravne riječi okupljenima uputili su predsjednik Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika Ivo Jelušić, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović i načelnik Sektora za provedbu programa i projekata Hrvata izvan RH Milan Bošnjak.
Na stručnom skupu HMI okupili su se predstavnici hrvatskih manjinskih zajednica iz Austrije, Crne Gore, Italije, Mađarske, Makedonije, Slovačke, Slovenije i Srbije kao i predstavnici mjerodavnih državnih tijela i institucija Republike Hrvatske. Zastupali su ih: predsjednik Hrvatskog kulturnog društva u Gradišću Stanko Horvat (Željezno), predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković (Tivat) i Valentina Andrić, Radio DUX (Donja Lastva), predsjednik Zaklade „Agostina Piccoli“ Antonio Sammartino (Mundimitar), predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan i glasnogovornik Hrvata u mađarskom Parlamentu Mišo Hepp (Budimpešta), predsjednik Nenad Živković i dopredsjednik Branko Sekovanić Zajednice Hrvata u Makedoniji i (Skopje), predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza u Slovačkoj Radoslav Janković (Hrvatski Jandrof) i potpredsjednica Saveza mag. art Maria Rychlova (Devinsko Novo Selo), predsjednik Hrvatskog društva Ljubljana Petar Antunović (Ljubljana) i predsjednik Izvršnog odbora Nacionalnog vijeća hrvatske nacionalne manjine Darko Sarić Lukendić (Subotica).
21. Matičinu Forumu manjina nazočili su i predstavnici državnih tijela i institucija Republike Hrvatske: Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo pravosuđa, Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu, HAZU, Instituta za migracije i narodnosti. Također, predstavnici diplomatskih predstavništava Crne Gore, Republike Mađarske, Republike Makedonije i Republike Slovenije i Srbije u Republici Hrvatskoj.
Podsjetimo, prvi Forum manjina HMI je organizirala 1996., u doba kad o njemu mogu svjedočiti samo, i onda malobrojni, tiskani primjerci Glasnika Foruma hrvatskih manjina i njegovi sudionici. Forumi 21. stoljeća tematski su bili jasno profilirani, i prisutni i na internetskim pretraživačima.
Matičin Forum svake godine tematizira određeni segment života hrvatskih manjinskih europskih zajednica Austrije, Crne Gore, Češke, Italije, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije. Zadnjih su se godina ovi stručni skupovi bavili slijedećim temama: Znanstvena i kulturna suradnja između hrvatskih manjinskih zajednica i RH (stanje i perspektive) 2012., Hrvatske manjine u Europi i rezultati zadnjega popisa stanovništva – stanje i perspektive 2013., Hrvatska kulturna baština je i kulturna baština hrvatskih manjina u europskim državama: Kako i koliko RH može pridonijeti njezinom očuvanju 2014. i Uloga parlamentarnih zastupnika, međuvladinih i mješovitih odbora i savjeta Vlade za nacionalne manjine u ostvarivanju zajamčenih prava pripadnika hrvatskih manjina u europskim državama – ove godine. Naime, nakon 19 godina forumskih okupljanja samo tri hrvatske manjinske zajednice nisu postale dijelom EU obitelji. Organizator izborom teme sugerira kako im je tamo mjesto i kako je vrijeme da im se u tome pomogne.
Nažalost, i unutar Europske unije postoje države koja manjinska prava Hrvatima ne priznaju. Među njima je, osim Bugarske, i susjedna Slovenija a Italija ih priznaje, i štiti, tek kao jezičnu manjinu. Najviše pripadnika hrvatske manjine živi u Srbiji, Austriji i Mađarskoj te Sloveniji. Po broju pripadnika manjina koji u njima žive slijede Crna Gora, Rumunjska, Makedonija, Slovačka i Italija. Najmanje pripadnika hrvatske manjine živi u Bugarskoj, Češkoj i na Kosovu.
U vremenu globalizacije zaštita manjinskih zajednica postaje imperativom. Na Forumu se stoga ove godine govorilo o stvarnom stanju te zaštite, uvažavajući mehanizme njene kontrole samih zajednica. Raspravljalo se i o mogućnostima njena unaprjeđenja, što bi za posljedicu moglo imati poboljšanje položaja zajednica u cjelini. Cilj skupa bio je informirati sudionike i potaknuti dijalog između manjinskih predstavnika i državnih tijela i institucija RH o mogućem doprinosu matične domovine u ostvarivanju, poboljšanju i zaštiti manjinskih prava u njihovim domicilnim državama. Svim dosadašnjim Forumima, pa tako i ovogodišnjim, organizator je želio potaknuti zalaganje svih domovinskih nadležnih tijela i institucija na ostvarivanju manjinskih prava Hrvata u europskim državama.
Sudionici Foruma, čelnici krovnih hrvatskih manjinskih organizacija iz osam država, i ovaj put su donijeli Zaključke

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek; Fotografije: Snježana Radoš & Hrvoje Salopek