Zavod je objavio 23 publikacije, izdaje dva časopisa – za znanstvena istraživanja i za književnost i umjetnost; priredio je antologiju hrvatskog pjesništva; realizirao je skupa s vanjskim suradnicima desetak znanstvenih istraživanja, održano je 27 znanstvenih kolokvija; ustrojeno je bibliografsko praćenje aktualne knjiške i časopisne produkcije na hrvatskom jeziku u Vojvodini; pristupilo se izradi kritičke i cjelovite bibliografije vojvođanskih Hrvata i upriličeno je tematskih 13 postava i izložaba
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata proslavio-petu-obljetnica-rada- ove, 2014. godine napunio je punih pet godina djelovanja. U tom povodu, 13. veljače 2014. godine, u prostorijama Zavoda upriličena je proslava ovoga jubileja. Prva profesionalna ustanova u području kulture u Vojvodini, koja ima za cilj rad na očuvanju, unaprjeđenju i razvoju kulture vojvođanskih Hrvata, osnovana je tijekom mjeseca ožujka 2008. godine, ali je s djelatnim radom počela početkom 2009. godine.
Na prigodnoj proslavi prisustvovali su predstavnici osnivača – iz Autonomne Pokrajine Vojvodine potpredsjednik pokrajinske Vlade i pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić sa suradnicima te predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Slaven Bačić, potom predstavnici hrvatske diplomacije u Republici Srbiji, predstavnici Državnog ureda za Hrvate izvan RH i Pokrajinskog tajništva za obrazovanje, upravi u nacionalne zajednice, ravnatelji zavoda za kulturu Mađara, Slovaka, Rumunja i Rusina, te Zavoda za kulturu Vojvodine, članovi Upravnog i Nadzornog odbora Zavoda, brojni vanjski suradnici Zavoda, kao i predstavnici Katoličke crkve, hrvatskih institucija i udruga te medija, kao i veliki broj drugih uzvanika…
Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov, pozdravivši nazočne prijatelje Zavoda, u svom je govoru izrazio uvjerenje da je Zavod svojim djelovanjem na očuvanju, unaprjeđenju i razvoju kulture vojvođanskih Hrvata opravdao povjerenje koje je Zavod dobio od osnivača – tijela Autonomne Pokrajine Vojvodine i Hrvatskog nacionalnog vijeća – te da su „posljedice naših napora na tome planu – riječ je o samo tri profesionalno uposlene osobe, ali i stotinjak vanjskih suradnika – postale vidljivije ne samo u mnogim područjima kulture Hrvata u Vojvodini, nego i na mapi multikulturne Vojvodine te Republike Hrvatske.“
Žigmanov je sažeto iznio postignuća Zavoda u proteklih pet godina djelovanja: Zavod je objavio 23 publikacije s više od 5000 stranica, od toga je 13 samostalno, a 10 u sunakladi; izdaje dva časopisa – za znanstvena istraživanja i za književnost i umjetnost; priredio je antologiju hrvatskog pjesništva; realizirao je skupa s vanjskim suradnicima desetak znanstvenih istraživanja u području lingvistike, etnologije, politologije, sociologije i kulturologije, čiji su rezultati prezentirani kroz 50-ak izlaganja na znanstvenim i stručnim skupovima; održano je 27 znanstvenih kolokvija; ustrojeno je bibliografsko praćenje aktualne knjiške i časopisne produkcije na hrvatskom jeziku u Vojvodini; pristupilo se izradi kritičke i cjelovite bibliografije vojvođanskih Hrvata, a redovito se i objavljuju predmetne bibliografije; formirana je jezgra zavičajne knjižnice; usustavljen je rad na arhiviranju javno objelodanjenih tiskovina i elektroničkih informativnih sadržaja na hrvatskom jeziku; upriličeno je tematskih 13 postava i izložaba, koje su imale više od 25 uprizorenja; organizirano je 20-ak koncerata orguljske kao i glazbe hrvatskih skladatelja iz Vojvodine; objavljena su dva nosača zvuka; Zavod je inicirao projekt „Godina hrvatskih velikana u Vojvodini“ u okviru koje je s brojnim partnerima priređeno 100-injak različitih programa posvećenih 20-ero velikana; zahvaljujući naporima Zavoda, predsjednici Republike Hrvatske dodijelili su prvi puta u povijesti nagrade hrvatskim kulturnim stvaraocima i hrvatskim udrugama kulture; Zavod je ustanovio nagradu za najbolju knjigu godine, koja nosi ime „Emerik Pavić “, zatim trijenalnu nagradu za najbolju knjigu u području znanosti i publicistike „Tomo Vereš“, a ovom prigodom najavljena je također trijenalna nagrada za najbolju knjigu pjesama koja će nositi naslov „Antun Gustav Matoš“; priređeno je desetak stručnih seminara hrvatskim udrugama kulture; održava, skupa s HNV-om, redovite susrete s hrvatskim udrugama kulture; potpisana su četiri sporazuma o međunarodnoj suradnji sa znanstvenim i kulturnim institucijama iz Republike Hrvatske i Republike Mađarske; inicirano je dobivanje besplatnih doktorskih studija na sveučilištima u Republici Hrvatskoj za pripadnike hrvatske zajednice iz Vojvodine; pružao je podršku udrugama kulture, i stručnu i financijsku, u realizaciji većine kapitalnih projekata i najvažnijih manifestacija – „Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca“, „Biografski leksikon Hrvata istočnog Srijema“, zatim Smotra recitatora na hrvatskome, Dana Balinta Vujkova, Dana Matoša i Josipa Andrića, regionalnih smotri stvaralaštva, kao što su manifestacija „Srijemci Srijemu“ i „Šokci i baština“; ustrojen je prostor javnosti hrvatske kulture u Vojvodini putem internetskih stranica Zavoda, na kojima se mogu naći najvažnije informacije o kulturi, koje su za kratko vrijeme postale najposjećenije stranice na hrvatskome u Vojvodini, a do danas je zabilježeno više od 500.000 posjeta.
„Sve navedeno nastojali smo činiti pridržavajući se profesionalnih uzusa i standarda u radu, angažirajući stručnjake i znalce u pojedinim područjima, pokušavajući tako afirmirati i izvrsnost među nama! To, međutim, ne znači da propusta i pogrešaka u našem radu nije bilo – naprotiv! Njih smo svjesni i nastojat ćemo ih svoditi na najmanju moguću mjeru…“, istaknuo je Žigmanov, te zahvalio „na očitovanoj spremnosti za suradnju u prvih pet godina rada! Hvala Vam za djelatnu podršku u našim nastojanjima! Hvala za strpljivost i razumijevanje glede poduzimanih aktivnosti! Hvala i za oproštenje glede naših gdjekojih pogrešaka. Hvala Vam svima na svemu ne samo u moje ime nego i u ime djelatnica Zavoda! Sve troje smo i više nego svjesni da bismo bez vas bili ne samo siromašniji u učincima i proizvodima Zavoda, nego bi i kao osobe bili zakinutiji!“
Na koncu, Žigmanov je izrazio nadu u još bolju suradnju, „u nastavak stvaranja jednog pozitivnog, suradničkog i konstruktivnog ozračja u kulturi vojvođanskih Hrvata. Trebamo i ovom prigodom osvijestiti da, kada je rad u kulturi u pitanju, nema suvišnih – ima samo onih koji prihvaćaju, na temelju dakako vlastitih kompetencija i ovlasti, pravila zajedničkog, planskog i organiziranog djelovanja! U tom ime i u takvoj nadi, još jednom velika hvala svima. Živjeli!“
U proteklih pet godina ovo je nažalost još uvijek jedina profesionalna ustanova u području kulture Hrvata u Vojvodini, rekao je ravnatelj Tomislav Žigmanov.
Na proslavi su govorili i pokrajinski tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća dr. Slaven Bačić i ravnateljica Zavoda za kulturu vojvođanskih Slovaka Milina Sklabinska.
Prigodnom kulturno-umjetničkom programu proslave pete obljetnice rada Zavoda nastupili su Edi Tajm i Josip Dujić koji su na gajdama i tamburici odsvirali jednu narodnu skladbu, te Nevena Mlinko koje pročitala ulomak iz autobiografije Antuna Gustava Matoša. Na koncu je povjesničarka umjetnosti Ljubica Vuković Dulić otvorila novi postav u prostorijama Zavoda – izložbu slika zavičajnih hrvatskih autora iz kolekcije pok. Đure Lončara, o čemu više možete pročitati ovdje.
Zavodu su čestitali predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH Daria Krstičević, ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Marin Knezović, HLU „Cro Art“, predsjednica Hrvatske čitaonice Bernadica Ivanković, predsjednik KPZH „Šokadija“ Zvonko Tadijan, Željka Zelić i dr. sc. Anton Delić.
(ZKVH)
Tekst: Siniša Jurić i Ljiljana Dulić Mészáros; Fotografije: Nada Sudarević