U Alumni Hallu Sveučilišta u Torontu (U of T) na St. Michael Collegeu priređuje se poticajni kroatološki kolokvij o temi Perspektive hrvatske znanosti, kulture i jezika / Perspectives on Croatian Science, Culture and Language
Zahvaljujući inovativnoj ideji hrvatsko-kanadske udruge AMCA na Sveučilištu u Torontu se, uz mitski Waterloo, studira hrvatski jezik, povijest i kultura. Trenutačno, u Alumni Hallu Sveučilišta u Torontu (U of T) na St. Michael College priređuje se poticajni kroatološki kolokvij o temi Perspektive hrvatske znanosti, kulture i jezika / Perspectives on Croatian Science, Culture and Language. Kolokvij organizira, uz to ontarijsko sveučilište, partnerski dvojac AMCA i Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu.
Sesiju će otvoriti u četvrtak, 6. travnja ove godine Marica Matković, veleposlanica RH u Kanadi te Donna Tussing Orwin, pročelnica Department of Slavic languages and literatures U of T, Krešimir Mustapić, aktualni predsjednik torontske AMCA-e i realizator programa međusveučilišne suradnje koju je provodio kao gostujući profesor i docent zagrebačkih HS dr. sc. Davor Piskač, osmislivši metodički kolegije prije četiri godine. Na kolokviju sudjeluju vodeći filolozi i umjetnici poput Vinka Grubišića, Josepha Schallerta te Dubravke Zime, Aleksandre Srša Benko i nagrađivanog glazbenog pedagoga Edwarda J. Mavrinca te planetarne zvijezde nanoznanosti rođenog Zagrepčanina Igora Štagljara.
Priča je krenula desetljeće nakon uspostave neovisne Hrvatske, a po završetku Domovinskog rata i jedinstvena je u svom inovativnom potencijalu u našoj dijaspori. Reorganizacijiom Odjela za slavenske jezike i književnosti U of T, odvijale su se ondje preobrazbe programa posvećenih hrvatskom jeziku, povijesti i kulturi Y generacije. Višegodišnji predsjednik AMCA-e Nikola Demarin uočio je tu priliku da se program obogati novim kolegijima, pokrenuvši pregovore koji su rezultirali povijesnim potpisivanjem Sporazuma o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu i University of Toronto 31. VII. 2012. Uz oba sveučilišta potpisnici Sporazuma su i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, koje sudjeluje u financiranju programa, te AMCA. Sporazum je ovjeren u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu 21. V. 2013., čiji potpisi određuju nastavak suradnje u vremenu kada je hrvatski jezik postao i jedan od službenih jezika Europske unije te bi mu, zahvaljujući odzivu studenata i visokim rezultatima u Kanadi, valjalo u budućnosti produžiti vijek na obostranu korist. U prilog toj potrebi, barem kad su u pitanju zelene ekonomije i suvremene kulturne i kreativne industrije, ide i Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) između EU i Kanade što ga je lani ratificirao Europski parlament, a koji će hrvatska država – prema najavi ministra Davora Ive Stiera, ratificirati do kraja 2017.
Demarin svjedoči kako je posjet Zagrebu profesorice Christine Kramer s U of T, bio ključni u donošenju odluke u uvođenju novoga kolegija posvećenog mediteranskim gradovima Jadrana od Dubrovnika do Pule. Potpisivanjem toga sporazuma stvoren je preduvjet da profesor zagrebačkog Sveučilišta predaje prvi put kanadskim studentima. Od akademske godine 2012/2013., uz postojeća dva kolegija, uveden je novi Mediteranski gradovi, koji su uz MZOS RH sufinancirale AMCA Toronto i Hrvatsko-kanadska gospodarska komora.
Interes studenata za tri spomenuta kolegija premašio je sva očekivanja, što svjedoči o vitalnosti hrvatske zajednice u Ontariju te velikom interesu za Hrvatsku među studentima u Kanadi. Prisutnost hrvatskih studija na najvećem kanadskom sveučilištu, University of Toronto, koje je rangirano među prvih dvadeset sveučilišta u svijetu, veliko je priznanje Sveučilištu u Zagrebu te ujedno najznačajniji doprinos AMCA-e Toronto dugoročnom očuvanju identiteta hrvatske zajednice na sjevernoameričkom kontinentu. Na hrvatske kolegije upisano je tako 130% studenata više nego ranijih godina.
Zanimljivo, najviše je studenata privukao kolegij Mediteranski gradovi. Kreativne industrije mediteranskoga dijela Lijepe Naše, EU i Kanade zacijelo imaju fantastično vrelo ljudskog potencijala u tom studijskom programu Sveučilišta u Torontu, koji tematizira hrvatske mediteranske gradove u odnosu na cjelokupne kulture Mediterana.
U lanjskom zimskom semestru na U of T odlazi Dubravka Zima, zamijenivši svog uspješnog kolegu Piskača s matičnog im Odjela za kroatologiju Hrvatskih studija. Profesorica Zima vješto tumači Kanađanima atraktivnost novog kolegija: „Počevši od velikih antičkih civilizacija na Mediteranu, preko izazovnih procesa njihovih međusobnih kulturnih utjecanja, preuzimanja i davanja – do suvremenih kulturoloških interpretacija o Mediteranu kao kolijevci europske kulture i hrvatskome mjestu unutar njega – budući su se kulturni koncepti mediteranizma prepoznavali i čitali u njihovim hrvatskim realizacijama. Središnja su mjesta tumačenja u tom kontekstu svakako narativi o hrvatskim jadranskim gradovima, simbolično oprimjereni u priči o povijesnom paralelizmu dva ključna jadranska grada-republike, Venecije i Dubrovnika, u čijim se kompleksnim i ambivalentnim odnosima ogleda srednjovjekovna i novovjekovna kulturna i politička povijest Mediterana.“
Očekujemo kako će kolokvij Perspektive hrvatske znanosti, kulture i jezika osnažiti ta promišljanja!
Tekst: Vesna Kukavica