U nakladi HMI izašla je knjiga Umreženi identiteti. Izbor publicističkih radova opseže tristotinjak stranica. Autorica je dosad objavila više stotina prikaza i feljtona, na hrvatskome i engleskom jeziku, u časopisima i zbornicima u RH i inozemstvu, jednu monografiju, a pisala je i za hrvatske dnevne listove i tjednike te surađivala u emisijama Hrvatskoga radija i televizije

Ove godine u nakladi HMI izašla je druga knjiga Vesne Kukavice Umreženi identiteti. Ovaj izbor publicističkih radova urednice i novinarke Kukavice opseže tristotinjak stranica. Autorica je dosada objavila više stotina prikaza i feljtona iz područja kulture na hrvatskome i engleskom jeziku u časopisima i zbornicima u RH i inozemstvu, jednu monografiju, a pisala je i za hrvatske dnevne listove i tjednike te surađivala u emisijama Hrvatskoga radija i televizije. Djelo objedinjuje napise objavljene u rubrici „Globalna Hrvatska” časopisa Matica posljednjih pet godina, koje je Kukavica, višegodišnja urednica Hrvatskog iseljeničkoga zbornika i voditeljica Odjela za nakladništvo HMI pisala iz mjeseca u mjesec nadahnuta migrantskom i egzilantskom tematikom.

Knjigu je uredio dr. sc. Ivan Čizmić s Instituta Ivo Pilar, a recenzenti su joj dr. sc. Željko Holjevac s Filozofskoga fakulteta i dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Građa knjige autorice Vesne Kukavice, uz odabrane feljtone i prikaze, obuhvaća šezdesetak eseja o globalnoj i dobro umreženoj Hrvatskoj koju čine potomci hrvatskih iseljenika i suvremeni hrvatski migranti – afirmirani u raznim područjima ljudske djelatnosti. Oni unose novi duh u stare iseljeničke zajednice i grade moderne mostove, kako između stare dijaspore i domovine, tako i između Hrvatske i suvremenoga svijeta. (…)
Ova knjiga činjenično ruši i dograđuje te uobičajene stereotipe i daje nam potpuno drukčiju sliku hrvatskog iseljeništva u 21. stoljeću. To nije umorna dijaspora koja se pomalo i zauvijek gubi u integracijama i asimilacijama, koja tuguje za propuštenim prilikama i ljuti se zbog nedoraslosti i manjka domoljublja i vizije hrvatskih političara te živi neku svoju virtualnu Hrvatsku, izolirajući se od suvremenih globalizacijskih kretanja i prilika. (…) Na kraju, ova knjiga donosi i uvijek zanimljive sudbine običnih, a opet jedinstvenih ljudi, koji su imali snage i hrabrosti krenuti u neizvjesnost, ususret novim kulturama i izazovima, dajući maksimum sebe, ne samo svojoj novoj domovini nego i Hrvatskoj, a posljednjih godina sanjaju ili su ostvarili povratak, napisao je recenzent Skoko.
Postoje različite vrste identiteta, npr. osobni, rodni, statusni, profesionalni, vjerski, nacionalni itd. Stoga se često govori o višestrukim identitetima, a kada se oni osmišljeno usustave dobivaju se višeslojni „umreženi identiteti“. Upravo je to tema ove knjige koja pod tim naslovom komunikativno posreduje potencijalnom čitatelju sadržajan izbor publicističkih radova: 56 eseja, pet feljtona i pet prikaza. (…)
Autoricu nerijetko intrigiraju, valja napomenuti, rubni društveni i kulturni fenomeni današnjice čiji su sudionici naši suvremeni migranti od pustolova do novih pečalbara 21. stoljeća s fakultetskom diplomom, koji se na raznim meridijanima susreću s pripadnicima starijih heterogenih hrvatskih iseljeničkih zajednica od Sjevernoga do Južnoga pola, potičući pojedinačne useljeničke pothvate osoba našega podrijetla u Republiku Hrvatsku ili barem koji usputni zajednički angažman. (…)
Zaključno, knjiga Umreženi identiteti namijenjena je svima koje zanima pozicija hrvatskoga iseljeništva našega doba, a odašilje neskrivene simpatije spram običnog čovjeka koji je imao dovoljno znatiželje i hrabrosti krenuti ususret novim horizontima i drukčijim kulturama, napisao je u svojoj recenziji Holjevac.

Knjiga publicističkih radova, u izboru autorice, uspješno razmiče okvire i ruši stereotipe u kojima je u nas promatrana, tretirana i opisivana hrvatska dijaspora, njeni dionici i baštinici. U novome stoljeću vrijeme je za njenu novu sliku, onu inovativnu i kreativnu. Tu Kukavičinu dobro umreženu Hrvatsku čine potomci hrvatskih iseljenika i naši suvremeni, afirmirani emigranti koji oživljavaju stare iseljeničke zajednice i grade nove veze, među sobom, starom domovinom i svijetom koji ih okružuje.
Prilika je to koju valja iskoristiti u uobličavanju Hrvatske našega vremena za sva vremena.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek