Bilo na zaslonu vašeg računala, bilo na pametnom telefonu mrežni interaktivni katalog Zbirke Perinić dostupan je trenutačno na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku na adresi zbirka-perinic.web.link2.hr

U zagrebačkome Etnografskom muzeju održana je 17. ožujka zanimljiva prezentacija interaktivnog kataloga Zbirke Perinić, koji omogućuje trajnu dostupnost u okruženju globalne internetske informacijske infrastrukture na svim internetskim platformama fascinantnog naslijeđa kolekcionara lutaka i filantropa Ljeposlava Perinića (Split, 18. svibnja 1922. – Buenos Aires, 12. ožujka 2005.) s višedesetljetnom disidentskom argentinskom adresom. Bilo na zaslonu vašeg računala, bilo na pametnom telefonu mrežni interaktivni katalog Zbirke Perinić dostupan je trenutačno na hrvatskom, engleskom i španjolskom jeziku na zbirka-perinic.web.link2.hr
Značajke Zbirke u virtualnom okružju sugestivno je predočio nazočnima dr. sc. Goran Zlodi s Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, dok je Tea Rittig Šiško, kustosica i voditeljica zbirke iz Etnografskog muzeja tumačila pojedine lutkarske dragulje i njihove specifične sudbine koje se mogu iščitavati iz prateće kolekcionarove dokumentacije. Zbirka Perinić, zbirka suvenirskih lutaka iz gotovo svih država svijeta, donacija je kolekcionara Ljeposlava Perinića Gradu Zagrebu, povjerena Etnografskom muzeju na upravljanje, a njena je kulturološka dimenzija svrstava u značajne kolekcije. Na pisanu molbu Ljeposlava Perinića, upućenu državnicima ili istaknutim ličnostima pojedinih zemalja s raznih meridijana i paralela, primao je odgovore s darovanom lutkom – suvenirom, koja se odjećom prepoznaje kao predstavnica države, regije ili kulture određene društvene zajednice.
Sučelje kataloga je dojmljivo oblikovano, a njegova vizualna komponenta svojim minimalizmom podjednako afirmira i likovnost lutaka kao i biranu tipografiju prateće dokumentacije s fantastičnim uvećanjima, koja mogu biti predmetom potencijalnih dograđivanja digitalnog repozitorija na više načina. Slijedeći interpretacijske i komunikacijske ciljeve prezentacije Zbirke Perinić nadahnuto je oblikovan javno dostupni mrežni interaktivni katalog u kojem je, nakon niza povremenih tematskih izložbi, konačno pružen cjeloviti pristup zbirci.
Kustosica i voditeljica zbirke Tea Rittig Šiško, posebno se osvrnula na životopis osnivača zbirke, istakavši kulturološke motive kolekcionarove strasti:
– Ljeposlav Perinić, negdašnji izbjegli sveučilištarac i politički emigrant, tijekom četrdeset i sedam godina boravka u Argentini istaknuo se neumornim zalaganjem u hrvatskoj iseljeničkoj zajednici, uređujući hrvatske listove Hrvatska, Hrvatski narod i Vijesti Hrvatske pučke knjižnice. Dugogodišnji član Hrvatskog narodnog vijeća i tajnik Hrvatsko-argentinskog kulturnog kluba od 1962. godine posvećuje se osobitom kolekcionarstvu – skupljanju lutaka u narodnim nošnjama iz cijeloga svijeta, zbog čega je prozvan kraljem lutaka. Vlastitu dječju uspomenu iz 1928. godine koja je, kako je svjedočio u brojnim medijskim istupima, znatno utjecala na oblikovanje njegova svjetonazora, uspomenu na šarolikost boja, vezivo, ukrase, kićenost i motive hrvatskih nošnji zapamćenih na pogrebu Stjepana Radića, pokušao je prenijeti svojim kćerima čije je zanimanje za različitosti tradicijskog odijevanja bilo potaknuto posebnim darom njihove bake iz 1959. godine – lutkom u posavskoj nošnji. Prvobitna Perinićeva želja, da udovolji znatiželji svojih djevojčica, oblikovala je zamisao o zbirci lutaka iz cijeloga svijeta, ali i pokrenula zanimljivi slijed događaja sa željom da se lutke ne kupuju, već dobiju na dar, i to od poznatih svjetskih državnika i uglednika. Prva lutka stigla je 1962. godine, a poslala ju je tadašnja prva dama Meksika Eva Sámano de López Mateos. Slijedila ju je mala njemačka lutka, dar znamenitog kancelara Konrada Adenauera. Ohrabren početnim uspjehom, Ljeposlav Perinić nastavio je neumorno slati molbe na sve strane svijeta. Više od tri desetljeća (od 1962. do 1991.) na njegovu su argentinsku adresu Casilla de Correo 1744, Buenos Aires stizale pošiljke s popratnim pismima, kazala je Ritting Šiško.
Planetarnu kolekciju lutaka gradili su tako darovi slavnih državnika, uz istaknute društvene i povijesne figure poput Francisca Franka, Chianga Kai-sheka, Indire Gandhi ili Gamala Abdela Nassera. S vremenom je sakupljač odlučio javno predstaviti svoju sve bogatiju kolekciju, oživotvorivši na poseban način plemenitu ideju o bogatstvu različitosti etničkog i kulturnog naslijeđa – očitu u sakupljenom šarolikom lutkarskom svijetu. Podsjetimo se da je u argentinskom gradu Don Torcuatu 1965. g. prvi put priređena izložba Perinićeve kolekcije. Kolekcija je iduća tri desetljeća izlagana na 50-ak izložaba i to u dobrotvorne svrhe u gradovima Argentine, Urugvaja, Kalifornije i Kanade. O izložbama su izvještavale svjetske novinske agencije, kao i čitani iseljenički tisak iz Europe, Južne i Sjeverne Amerike, te Australije.
– Na taj je način Ljeposlav Perinić postao poznat kao El Rey de las munecas (Kralj lutaka) i munecologo (lutkolog). Službeni list Ujedinjenih naroda posvetio je njegovim lutkama članak pod naslovom Ujedinjeni narodi u lutkama (United Nations in the Dolls), a Periniću je dodijeljena još jedna titula – ambasador mira i dobre volje“, istakla je Tea Rittig Šiško.
Prvu izložbu u Hrvatskoj kralj lutaka ostvario je u Etnografskom muzeju u Zagrebu 1991. godine. Tom je prigodom odlučio: „kao donator, u ime moje tri kćeri i mene, želim našu zbirku lutaka ostaviti mom hrvatskom narodu, mojoj domovini Hrvatskoj i gradu Zagrebu…“.
Od trajnog smještaja u fundus Etnografskog muzeja 12. prosinca 1992., Zbirka se sustavno popunjavala darovanim lutkama ne samo političkih dužnosnika, nego i umjetnika i ljubitelja lutaka u narodnim nošnjama iz Hrvatske i inozemstva. Zbirku danas čini 346 lutaka s pripadajućom dokumentacijom pa cjelina zbirke sadrži ukupno 394 predmeta. Iako su lutke koje je skupljao Perinić promovirane kao lutke u narodnim nošnjama iz cijeloga svijeta, kustosica zbirke je u njihovoj stručnoj obradi odabrala naziv suvenirske lutke, smatrajući ga pogodnijim za kategoriju u koju pripadaju.
– Uključivanjem kataloga zbirke u projekt Donacije gradu Zagrebu online ostvaren je Perinićev san i san svih donatora – učiniti predmete pristupačnim najširoj publici, istakao je dr. sc. Goran Zlodi, stručnjak za informacijsku muzeološku infrastrukturu na novim medijima.
– Na zaslonu računala i pametnih telefona mogu se iščitavati kratki tekstovi koji pružaju kontekst i priču o samoj zbirci i donaciji. Organizacija sadržaja samog internetskog kataloga, s tematskim cjelinama, vrlo je pregledna i prati zemljopisne odrednice. Dodirom ekrana ili klikom miša možete na ponuđenim pristupnim točkama pregledavati katalog prema kontinentima i državama iz kojih suvenirske lutke dolaze. Za lutke iz Hrvatske uvedena je i dodatna podjela prema regijama kao još jednoj razini upoznavanja naše tradicijske baštine, njezina kulturnog bogatstva i raznolikosti. U katalogu su predstavljena i odabrana pisma darovatelja koja su popratila lutku, a odgovarajućim sustavom poveznica omogućena je veza od predmeta prema pismu i obrnuto, čime je osigurana jednostavna navigacija kroz sadržaj zbirke u zaokruženoj priči koja osigurava cjelovitost prezentacije sadržaja. Predstavljeno je i nekoliko pisama s negativnim odgovorom. U administratorskom sučelju uređena je cjelokupna struktura mrežnog kataloga s pripadajućim tekstovima za svaku rubriku te dodanim poveznicama na reference, izvore i literaturu, te video sadržaj koji upotpunjuju priču o donatoru. Iznimno visoka tehnička i estetska kvaliteta digitalnih fotografija svake pojedine suvenirske lutke stvara sinergiju s drugim elementima mrežnog web dizajna, čime se oblikovao jedinstveni vizualni identitet cijelog kataloga, omogućujući predmetima da dođu do punog izražaja. Posebnu funkcionalnost kataloga predstavlja povećalo s pomoću kojeg korisnici svaku suvenirsku lutku mogu detaljnije pregledati i otkriti raznolike detalje izrade materijala koji dodatno svjedoče o društvenim i kulturnim posebnostima pojedinih dijelova svijeta iz kojih lutke potječu, dok višejezično rješenje proširuje doseg virtualnog kataloga prema interkulturalnim susretima, naglasio je dr. sc. Goran Zlodi. Prezentaciju su pratili brojni stručnjaci i studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Tekst: Vesna Kukavica; Fotografije: Snježana Radoš