„Spomenak“- posvećen 20. obljetnici Škole – predstavili su prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, doc. dr. sc. Lidija Cvikić i urednica Lada Kanajet Šimić, prof. U Maloj školi hrvatskoga jezika i kulture do danas je sudjelovalo 1.080 djece iz 33 europske i prekooceanske zemlje te 60 stručnih voditelja različita profila

U Klubu Matis, u okrilju zgrade HMI u Zagrebu, 29. listopada predstavljena je monografija Male škole hrvatskoga jezika i kulture. Knjigu „Spomenak“ – posvećenu 20. obljetnici Škole – predstavili su, nakon pozdravnoga slova ravnatelja mr. sc. Marina Knezovića, prof. dr. sc. Dragutin Rosandić, doc. dr. sc. Lidija Cvikić i urednica Lada Kanajet Šimić, prof. U ime predavača Škole prisutnima se obratio i Pavao Jerolimov, prof. Predstavljanje je maestralno vodila Vesna Kukavica, prof., voditeljica Matičina odjela za nakladničku djelatnost. 
Predstavljači monografije bili su prof. Dragutin Rosandić, ugledni hrvatski znanstvenik i metodičar hrvatskoga jezika i književnosti, osnivač prve katedre za metodiku na Sveučilištu u Zagrebu te autor brojnih udžbenika i stručnih knjiga i promicatelj učenja i proučavanja hrvatskoga jezika izvan domovine koji je na Visokoj učiteljskoj školi u Malmöu vodio kolegij metodike hrvatskoga jezika i prof. Lidija Cvikić, docentica na Učiteljskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i jedna od autorica prvoga sveučilišnoga online tečaja hrvatskoga kao inoga jezika HiT-1, a svojedobno i predavačica na Školi.
Stručne tekstove monografije, koja naravno sadrži i brojne fotografije i neredigirane dječje radove, pisali su voditelji radionica. U svome predgovoru prof. Rosandić je napisao:„Spomenak sadrži sve sastavnice obrazovnoga kurikuluma koji se odnosi na učenje i poučavanje hrvatskoga jezika i kulture (kao nasljednoga jezika) u migracijskim uvjetima.“
„Nastava u Maloj školi pokazuje da za uspješno učenje nisu potrebne suvremeno opremljene učionice, Internet i šarene knjige, potreban je izvrstan učitelj, zainteresirani učenici i mnogo dobre volje. Mala škola ima sve to, i još mnogo više“, istaknula je u svome članku u njoj doc. dr. sc. Lidija Cvikić.
Predstavljanje je započelo PPT prezentacijom koju je izradio dugogodišnji voditelj Škole Igor Matijašić, prof. Okupljenoj publici, sastavljenoj od prijatelja Matice, predstavnika Državnoga Ureda za Hrvate izvan RH, ministarstava i ustanova u kulturi, nastavnika i profesora HN u Njemačkoj tako je približena ova iznimna škola – u kojoj se uči najprije srcem. Izlaganja stručnjaka potvrdila su činjenicu da Škola ne bi bila ovako dugovječna da nije bilo velikoga entuzijazma organizatora i predavača koji su djeca prepoznala, podržala i slijedila. Neka, iz Amerike, Austrije, Italije.., moglo se vidjeti iz prezentiranih video priloga, bila su u Novome Vinodolskom više puta. Neka će doći nagodinu, neka su odrasla, ali nekoj će biti i prvi put. Riječju, Matičina škola će djecu okupljati i nadalje.
-Budući program Male škole ne obuhvaća samo učenje hrvatskoga jezika, nego i mnogo drugih sastavnica hrvatskoga kulturnoga identiteta, radionički oblik rada omogućuje korelacije između svih tih sadržaja, a interaktivni pristup učenju daje mogućnost slobode izražavanja i improvizacije, poticajan svim polaznicima bez obzira na stupanj ovladanosti hrvatskim jezikom, kazala je, uz ostalo, urednica Kanajet Šimić.
Mala škola, tradicionalni i kontinuirani Matičin projekt jedini je program takve vrste namijenjen djeci hrvatskoga podrijetla kako bi, uz pomoć raznih radionica, uz igru, zabavu te u međusobnom druženju i interakciji čuvali svoj nacionalni jezični i kulturni identitet. Namijenjen je djeci u dobi od 9 do 16 godina koja žive i školuju se izvan RH, s temeljnim ciljem da unaprijede svoje znanje hrvatskoga jezika te upoznaju kulturnu i prirodnu baštinu Hrvatske i kraja u kojemu borave. U Maloj školi hrvatskoga jezika i kulture do danas je sudjelovalo 1.080 djece iz 33 europske i prekooceanske zemlje te 60 stručnih voditelja različita profila.
Zasluge za pokretanje Male škole nedvojbeno pripadaju dugogodišnjoj Matičinoj voditeljici obrazovnih i kulturnih programa Silviji Letici koja je, potaknuta odličnim rezultatima Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, godine 1993. organizirala prvi ljetni jezični program namijenjen djeci koja žive i školuju se izvan RH. Vođenje jezičnih programa preuzela je potom Lada Kanajet Šimić, koja uz klasične oblike učenja jezika afirmira nove sadržaje temeljene na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama u nastavi.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek; Fotografije: Snježana Radoš