Kolokvij izabranih gradišćanskohrvatskih panonskih tema organiziran je povodom 35. obljetnice djelovanja povjesničara i filologa Roberta Hajszana. Istovremeno je promovirana i istoimena Hajszanova knjiga, koja je prošle godine izašla u nakladi Hrvatske matice iseljenika

Mini znanstveni kolokvij nazvan Gradišćanskohrvatske panonske teme održan je 16. veljače u organizaciji Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu. Sudionike skupa dr. sc. Željka Holjevca s Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Sanju Vulić sa zagrebačkih Hrvatskih studija i dr. sc. Roberta Hajszana iz Panonskoga instituta u Pinkovcu pozdravila je Ljerka Galic, rukovoditeljica Odsjeka za iseljeničku baštinu HMI-ja.
Najavljeni govornici, dr. sc. Tomislav Jelić s temom Demografske značajke Gradišća i prinosi dr. sc. Roberta Hajszana društvenom i kulturnom životu južnoga Gradišća i ravnatelj Matice mr. sc. Marin Knezović, izostali su iz opravdanih razloga.

Skup je započeo u prijateljskoj atmosferi nazočnih znanstvenika, Matičinih suradnika, poštovatelja postignuća dr. sc. Roberta Hajszana, predstavnika medija, dr. Jasmine Kovačević-Čavlović i profesorica Biserke Lukan i Dubravke Severinski iz Državnog ureda za Hrvate izvan RH i domaćina.

Program kolokvija, uz informacijski zanimljive i znanstveno argumentirane opaske moderatorice Vesne Kukavice, obuhvatio je izlaganja Studije iz južnoga Gradišća u autorskoj obradi dr. sc. Roberta Hajszana dr. sc. Željka Holjevca, Uloga Panonskoga ljetopisa na panonskom prostoru i odabrane filološke teme dr. sc. Sanje Vulić i Izazovi kulturno-prosvjetnog stvaralaštva u manjinskoj zajednici dr. sc. Robert Hajszana. Nastojanja hrvatskih znanstvenika različitih humanističkih profila da interdisciplinarno populariziraju tematiku hrvatskih manjinskih zajednica iz srednje i jugoistočne Europe, čiji su pripadnici pet stoljeća aktivni dionici višekulturnih sredina, ovim kolokvijem je, što je i bila intencija organizatora, predstavljena su široj javnosti.

Kolokvij izabranih gradišćanskohrvatskih panonskih tema organiziran je povodom značajne obljetnice svekolikog djelovanja povjesničara i filologa Roberta Hajszana. Istovremeno je promovirana i istoimena Hajszanova knjiga, koja je prošle godine izašla u nakladi Hrvatske matice iseljenika. Knjiga sadrži jedanaest priloga (studija, feljtona i refleksija) koje je autor objelodanjivao u recentnoj sredjoeuropskoj periodici u više zemalja.

Robert Hajszan Panonski (1948.) gradišćanskohrvatski je jezikoslovac i povjesničar, autor više knjiga i znanstvenih radova koji živi u Pinkovcu, u južnom Gradišću u Austriji. U Pinkovcu je 1993. godine utemeljio Panonski institut, te pokrenuo Panonski ljetopis i Panonski list, koje i uređuje. Poznat je i kao priređivač školskih priručnika i udžbenika, samostalnih zbirki pjesama, zbornika i antologija suvremenog hrvatskog pjesništva. Među objavljenim djelima valja spomenuti: Ignac Horvat (1979.), Pinkovski Hrvati (1983.), Gradišćanski Hrvati na Batthyányevoj gospošćini Novi Grad (1986.), Die Kroaten der Herrschaft Güssing (1991.), Die Bevölkerung der Herrschaft Rechnitz-Schlaining im 16. Jahrhundert (1992.), i druga. Hajszanov rad na planu skupljanja, proučavanja i objelodanjivanja gradišćanskohrvatske građe od izuzetne je važnosti, ne samo za kulturološku povijest hrvatske manjine, poglavito na prostoru današnje Austrije, Mađarske, Slovačke i Češke, već je to iznimno važno i domovinskim filolozima i povjesničarima koji se sustavno bave proučavanjem i istraživanjem polutisućljetnoga života gradišćanskih Hrvata izvan matice.

U ime ravnatelja Hrvatske matice iseljenika priznanje Robertu Hajszanu Panonskom za 35 godina uspješnog publicističkog, prosvjetnog i kulturnog rada te utemeljenje Panonskog instituta u Pinkovcu / Güttenbachu u saveznoj austrijskoj pokrajini Gradišće / Burgenland uručila je Ljerka Galic. Dobitnik je srdačno zahvalio na Matičinu priznanju uz želju da se njegova dugogodišnja suradnja sa Zagrebom nastavi i nadalje.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek; Fotografije: Snježana Radoš

Kolokvij – medijski odjeci
mojzagreb.info