Dr. Andrea Sapunar Knežević autorica je knjige premijerno predstavljene bečkim i gradišćanskim Hrvatima. U Hrvatskom centru predstavili su je akademici Radoslav Katičić i Nikola Benčić, prof. dr. Tihomil Maštrović i autorica

Pregršt stručnih pohvala i buran aplauz publike dobila je 17. travnja u Hrvatskom centru u Beču dr. Andrea Sapunar Knežević iz Zagreba, autorica znanstvene knjige „Književni prsten : Gradišćanskohrvatske i druge kroatističke teme“, premijerno predstavljene bečkim i gradišćanskim Hrvatima. Predstavili su je akademici Radoslav Katičić i Nikola Benčić, prof. dr. Tihomil Maštrović i autorica. Promociji je bila nazočna i ministrica savjetnica za kulturu u hrvatskom Veleposlanstvu u Austriji dr. Zdenka Weber.
Riječ je o knjizi rasprava usredotočenih na hrvatski barok, uključujući i gradišćanskohrvatski, izašloj na 336 stranica u nakladi zagrebačkog Erasmusa 2012. godine.
„Kroatistika je zapušteno znanstveno područje“, rekao je akademik Katičić, nabrojavši razloge toj pojavi iz vlastitog kuta gledanja. Istaknuo je veliki književno-povijesni i lingvistički značaj ove knjiga čija je autorica bila njegova studentica na Bečkoj slavistici, gdje je i doktorirala s dizertacijom o gradišćanskim Hrvatima.
„Dosadašnji autoričini radovi okupljeni u knjizi pokazuje što znači književna baština zapadnougarskih Hrvata za sveukupnu hrvatsku kulturu“, rekao je akademik Katičić, ustvrdivši kako su Hrvati od Boke do tadašnje Zapadne Ugarske u moderni svijet ušli upravo zaslugom baroka, koji je, između ostalog, ostavio tragove i u kroatistici.
„Upoznavanje javnosti, posebice one u Hrvatskoj sa sveukupnim hrvatskim barokom i njegovom ulogom u oblikovanju i očuvanju hrvatskog jezičnog, kulturnog, duhovnog i nacionalnog identiteta, veliki je autoričin doprinos hrvatskoj filologiji, zaključio je najrenomiraniji hrvatski stručnjak za slavistiku u europskim i svjetskim razmjerima, koji je uredio i napisao predgovor za knjigu „Književni prsten“.
Kao vrsni povjesničar i lingvist na izvoru gradišćanskohrvatskog jezika i književnosti akademik Benčić je govorio o baroknim počecima manjinske gradišćanskohrvatske književnosti i duhovnoj baštini kao dijelu skupnog hrvatskog kulturnog nasljedstva, posebno se osvrnuvši na barokne pobožnosti i autoričinu raspravu o Blaženoj Djevici Mariji čiji je lik u središtu vjerskog života gradišćanskih i ostalih Hrvata prisutan sve do danas.
„ Knjiga Andreje Sapunar Knežević živi je primjer koliko se toga još nerasvijetljenog skriva u hrvatskoj filologiji i kao takva bi trebala biti dodatni poticaj njenim kolegama u Hrvatskoj da temeljno porade na istraživanjima“, istaknuo je Benčić, napomenuvši kako je za očuvanje autohtonosti povijesti, kulture i jezika gradišćanskih Hrvata važna njihova povezanosti s matičnim korpusom u Hrvatskoj i obrnuto.
Znanstvenik, kulturni i književni djelatnik prof. dr. Tihomil Maštrović je rekao da autorica kao dobra poznavateljica književnosti i kulture gradišćanskih Hrvata često povezuje tu kulturu s europskim književnim i ostalim kretanjima dajući u svojoj „mnogostruko vrijednoj“ knjizi dragocjen prikaz hrvatskog baroka. Nabrojivši tematska područja kojim se autorica bavi, od narodne barokne književnosti i istraživača usmene i pismene književnosti zapadnougarskih Hrvata u 19. i 20. stoljeću, preko pisaca i recepcije poljske književnosti u Hrvatskoj do uloge medija u oblikovanju jezične svijesti i kulture, Maštrović je govorio o značaju jezika za očuvanje identiteta naroda.
„Tim više je značajan skori povratak Hrvatske u europsko okružje“, zaključio je.

Zahvalivši djelatnicima Hrvatskog centra u Beču, Gabrijeli Novak-Karall i Petru Tyranu na organizaciji promocije, Andreja Sapunar Knežević je rekla da je njena knjiga „ potvrda da se i o filološkim temama može pisati tako da populariziraju znanost i promiču hrvatsku književnu baštinu“..
Nakon Beča,„Književni prsten“ bit će promoviran u Znanstvenom institutu gradišćanskih Hrvata u Trajštofu (Gradišće).
(Večernji list)

Tekst i fotografija: Snježana Herek