Knjiška produkcija Hrvata u Vojvodini u protekle tri godine bila je izuzetno bogata – objavljeno je više od 100 naslova iz beletristike te publicistike i znanosti, rekao je književnik i nagrađivani esejist Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na Interliberu

Izložba nakladničke djelatnosti hrvatskih manjina iz europskih zemalja na ovogodišnjem Interliberu jedna je od rijetkih prilika da se hrvatsko kulturno općinstvo upozna s onim što se na planu književnosti, publicistike i znanosti događa u hrvatskim zajednicama izvan Hrvatske.
Naime, zatomljenost knjiške i periodičke produkcije Hrvata izvan Hrvatske treba tumačiti stanovitom ekskluzivnom naravi hrvatskoga kulturnog prostora, koji svoje rubne, zagranične prostore znade previđati. Posljedice takvoga držanja su brojne i mahom negativne po nas, a ovakvi su programi prilike da se tako što ispravi ili nadomjesti. Za Hrvate izvan Hrvatske najznačajnije je da je integracija hrvatskih zagraničnih kulturnih rubova postignuta, budući da se tako potvrđuje pripadnosti istoj kulturi, na pluralnoj se sceni bolje ostvaruje percepcija vlastite relevantnosti i prateće, u poredbenoj perspektivi, samoocjenjivanje vrijednosti ostvaraja, osnažuje se komunikacija među kulturnim poslenicima, omogućuje se prijenos iskustva…
Knjiška produkcija Hrvata u Vojvodini u protekle tri godine bila je izuzetno bogata – objavljeno je više od 100 naslova iz beletristike te publicistike i znanosti! Slično je i s periodikom – redovito su izlazili tjedne novine, mjesečnici, tromjesečnici i godišnjaci – više od 15 naslova informativnih i vjerskih glasila te književnih i znanstvenih časopisa. S tim brojevima spadamo vjerojatno u najživlji kulturni prostor Hrvata izvan Hrvatske pa ću o tome danas više govoriti na glavnoj tribini Interlibera.
Izazovi koji su pred nama nisu nimalo jednostavni. Umjetničko-estetski dosezi i znanstvena kvaliteta publiciranih knjiga i periodičnih publikacija još uvijek su nestandardizirani – objavljuju se, naime, knjige čija kvaliteta je do te mjere upitna da bi bilo bolje da se nije ni pojavila, ali, s druge strane, postoje knjige i časopisi koji u svakom smislu mogu stajati uz bok dobrim knjigama iz Hrvatske, kao što je recimo knjiga Prognanik iz svijeta svjetlosti – život i djelo Stanislava Prepreka ili Godišnjak za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Stoga je najveći izazov pred kojim se nalazi nakladništvo Hrvata u Vojvodini pitanje kriterija za objavu i posljedične valorizacije, na čemu treba dosljedno ustrajavati i nadalje… Kada je riječ o 2014., s radošću najavljujem sljedeći, 12. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca u nakladi Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice, najvrjednijeg projekta u hrvatskoj zajednici u Vojvodini.
Ne zaboravite stoga, i sutra u 15.30 podijeliti s nama na glavnoj tribini novosti vezane uz leksikografiju vojvođanskih Hrvata o kojima će govoriti dr. sc. Slaven Bačić.
– Knjiška produkcija Hrvata u Vojvodini u protekle tri godine bila je izuzetno bogata – objavljeno je više od 100 naslova iz beletristike te publicistike i znanosti, rekao je književnik i nagrađivani esejist Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata na Interliberu.

Priredila: Vesna Kukavica