Na okruglom stolu raspravljali su istaknuti povjesničari, sociolozi, demografi, psiholozi i katolički djelatnici, među kojima i Anđelko Akrap, fra Josip Bebić, Ivan Čizmić, Jasna Čapo, Ivan Rogić, Vlado Šakić, Mijo Korade, Stjepan Šterc i Božo Skoko

 

Jedno od važnih nacionalnih strateških pitanja za RH svakako je perspektiva i odnos prema hrvatskom iseljeništvu. Centar za kulturu i informacije Maksimir pod medijskim pokroviteljstvom Večernjeg lista, a povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju organizirao je 16. travnja okrugli stol na temu “Izazovi i perspektive hrvatskoga iseljeništva u EU”.
Kao sudionici okruglog stola govorili su redom ugledni i priznati stručnjaci i povjesničari, sociolozi, demografi, psiholozi i predstavnici Katoličke crkve. Svojim teorijama, idejama, diskusijama i izlaganjima doprinijeli su boljem upoznavanju te jasnijoj slici i perspektivi odnosa domovinske i iseljene Hrvatske. Osobito je to značajno u novom europskom kontekstu.
Niti jedna dosadašnja hrvatska vlada nije vodila demografsku politiku pa sukladno tomu nije se ni brinula za pitanja hrvatske dijaspore, ocijenili su na okruglom stolu demografi Anđelko Akrap i Stjepan Šterc. Šterc smatra kako nema političke volje da se uđe u rješavanje tih pitanja te kao primjer navodi kako je 130 tisuća hrvatske djece rođeno u Njemačkoj, a upisano u hrvatske matice, kojima se danas ne zna za trag. Po Akrapovim riječima Hrvatska će zbog demografskoga nedostatka ubrzo postati imigracijska zemlja.
Govoreći o predrasudama prema hrvatskoj dijaspori Božo Skoko je istaknuo kako se često ponavlja predrasuda o povlaštenom položaju hrvatskoga iseljeništva u razdoblju od 1991. do 2000. Stereotipom je ocijenio i predrasudu o dijaspori kao ekstremnoj političkoj emigraciji te dodao kako hrvatski iseljenici nisu ni ljevičari ni desničari nego ljudi kojima je stalo do općega hrvatskog interesa. Skoko smatra kako bi se i danas znatan dio dijaspore htio vratiti u domovinu.
Povjesničar Mijo Korade je predložio osnivanje Iseljeničkoga centra s knjižnicom i arhivom dok je Ivan Čizmić podsjetio na povijesne valove iseljavanja iz Hrvatske.
Vlado Šakić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar istaknuo je kako je Institut do sada objavio 21 znanstvenu jedinicu o hrvatskom iseljeništvu, među kojima i leksikon o hrvatskoj emigraciji.
Podsjetivši na političku i kulturnu i ekonomsku emigraciju Ivan Rogić je ocijenio kako Hrvatska od svoga iseljeništva treba stvoriti partnera.
Na okruglom stolu o perspektivama hrvatskog iseljeništva u očuvanju nacionalnoga, kulturnog i vjerskog identiteta u EU raspravljali su istaknuti povjesničari, sociolozi, demografi, psiholozi i katolički djelatnici, među kojima i Anđelko Akrap, fra Josip Bebić, Ivan Čizmić, Jasna Čapo, Ivan Rogić, Vlado Šakić, Mijo Korade, Stjepan Šterc i Božo Skoko.
(Hina/tportal.hr)