Mnogobrojne hrvatske zajednice diljem Staroga kontinenta, od Maribora do Londona, inicirale su niz kulturnih manifestacija čiji je program posvećen ulasku RH u EU. Sutra počinje Hrvatski tjedan kulture u Darmstadtu, koji će potrajati do 26. svibnja, slaveći pridruženje nove članice europske obitelji naroda

Posljednjih dvadesetak godina Hrvatska je, od stjecanja slobode govora i neovisnosti, izložena i procesima kulturnih tranzicija. Slijedi nam dugo žuđeno Unijino punopravno članstvo te, nakon 1. srpnja, integracija u suvremeni europski kulturni prostor dvadesetosmorice, koja se temelji na konceptu funkcionalne integracije. Hrvatska kultura postupno se oplemenjuje i apsorbira globalne kulturne utjecaje, što potiče vrijednosnu i kulturnu transformaciju na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Kad je u pitanju iseljeništvo u europskim zemljama trebalo bi češće raspravljati o dostupnosti reprezentativnih uzoraka nacionalne kulture, kulturnoj hibridizaciji Europljana hrvatskih korijena ili reafirmaciji nove hrvatske autentičnosti. Drukčije okolnosti, jeftinija putovanja, nove tehnologije i Internet mijenjaju kontekst hrvatske kulture. Digitalno doba razvija novi tip kulturne kreativnosti, omogućavajući brzo širenje ideja i stilova. Kulturna identifikacija razvija se od reprezentacije do priznavanja različitih kulturnih identiteta, kao i prihvaćanja interkulturalne komunikacije. U globalnim okvirima nazočnost drugoga posve je prirodna, svjedoči nam polutisućljetno milijunsko hrvatsko iseljeništvo na raznim meridijanima. U domovinskoj stvarnosti, pak, ova činjenica ogleda se u konfrontaciji s multikulturnim karakterom hrvatskoga društva (manjinske kulture) i u prihvaćanju interkulturalne komunikacije.
Ove godine mnogobrojne hrvatske zajednice diljem Staroga kontinenta, od Maribora do Londona, inicirale su niz kulturnih manifestacija čiji je program posvećen ulasku RH u EU.
Entuzijazam kreativaca, poput onih iz hrvatske zajednice grada Darmstadta u partnerstvu s kulturnim djelatnicima te zapadnonjemačke metropole smještene u pokrajini Hessen, ostvario je niz inovacija u prezentaciji hrvatskih kulturnih sadržaja dostojnih divljenja, a u kojima publika uživa od subote, 18. svibnja do 26. svibnja 2013. Hrvatski tjedan kulture, koji producentski i autorski potpisuje vrijedni njemački Hrvat mr. sc. Edi Zelić, zamišljen je kao sedmodnevna manifestacija s raznorodnim sadržajem i to iz područja audiovizualnih umjetnosti i filma, književnosti, znanosti, kulturne baštine te društvenih aktivnosti poput simpozija o Hrvatskoj kao novoj članici EU-a. Program izvode, uz vrhunske umjetnike iz domovine poput filmskoga redatelja Arsena Antona Ostojića, stvaraoci hrvatskih korijena iz Njemačke kao što je književnica Jagoda Marinić, ali i naši znanstvenici s frankfurtskom adresom poput Ivana Đikića, člana Njemačke akademije Leopoldine. Organizator Hrvatskog tjedna kulture je Hrvatski svjetski kongres Njemačke i Hrvatska katolička zajednica grada Darmstadta, dok su pokrovitelji – uz grad domaćin, Veleposlanstvo RH u Njemačkoj, Državni ured za Hrvate izvan RH i Hrvatska matica iseljenika. Ovaj program nedvojbeno odražava procese današnjice prisutne među našim migrantima, čiji će sadržaj pridonijeti afirmaciji tolerancije, razumijevanja, solidarnosti i poticanja interkulturalne komunikacije.
S druge strane, proračunskim novcem Ministarstvo kulture RH s partnerima iz inozemstva priredilo je uspješno Festival hrvatske kulture u Francuskoj (Croatie, la voici!), zatim izdvajamo sličan ovoproljetni projekt u Velikoj Britaniji u suradnji s Britansko-hrvatskim društvom, kao i aktualni festivalski projekt Kroatien Kreativ 2013 (Hrvatska kreativno 2013.) kojim se obilježava dobrodošlica Hrvatskoj u EU diljem Njemačke, zemlje koja će kao posljednja, 27. članica, ratificirati hrvatski pristupni Ugovor 16. lipnja 2013.
Programima u čast ulaska Hrvatske u europsku obitelj naroda pridružuje se još jednim projektom i Hrvatska matica iseljenika i to onim koji prikazuje edukativna izložba pod naslovom Ivan Vučetić / Juan Vucetich, čiji eksponati predstavljaju lik i djelo Hvaranina koji se proslavio patentiravši otisak prsta kao pouzdani identifikacijski postupak.
Entuzijazam kreativaca iz iseljeništva u aktualnoj krizi pokazuje se kao višestruka dobit u inovativnoj promidžbi naših interesa, pogotovo ako znamo primjerice da u 16 zemalja, od sadašnjih 27 članica Unije, živi oko 700.000 hrvatskih migranata, dok u ostalim državama Staroga kontinenta izvan EU, uz razvijenu Švicarsku i Norvešku, u jugoistočnom susjedstvu (Srbija, Kosovo, Makedonija, Crna Gora) živi oko 290.000 pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica.
Kako stvari stoje, iskustveno različite, multikulturalne Europljane povezuju dva njima podjednako poznata i povijesno uvježbana programska pisma: prvo logičko-gramatičko i drugo znanstveno-tehničko, objašnjava nam profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu Davor Rodin, dodavši kako im prvo omogućuje da izraze svoje nesvodive iskustvene razlike u formi svima razumljivoga logičkog argumenta o kojem se može demokratski odlučivati, dok im drugo omogućuje da niveliraju sve razlike snagom znanstveno-tehničke nužnosti koja se ne obazire ni na logički ni na demokratski argument. Eurokracija i eurotehnokracija operira račundžijski sa znanstvenim algoritmima, europski građani odnosno eurooptimisti i europesimisti s analogijama svakodnevnoga govora i njegovim logičkim argumentima, smatra Rodin. Komunikacija među zagovornicima ovih dvaju programskih pisama i različitim izvorima moći može se postići samo s pomoću prevođenja. No, prevođenje nikada neće biti potpuno i bez ostatka vjerno. Treba vidjeti koliko ćemo sudjelovati u europskom životu vlastitim inovacijama koje nudi Kreativna Europa, konferencija koju organizira Ministarstvo kulture u suradnji s Europskom komisijom ovih dana u Zagrebu, kako bi hrvatskoj javnosti zajednički predstavili novi program EU-a za kulturni, kreativni i audiovizualni sektor koji će od 1. siječnja 2014. godine naslijediti trenutni program Kultura 2007. – 2013.

Tekst: Vesna Kukavica