Među izlagačima, kojih je ove godine preko 950, su i autori iz hrvatske dijaspore od Austrije, BiH, Francuske, Italije, Kine, Nizozemske, Njemačke, SAD-a, Slovenije, Srbije, Španjolske Velike Britanije… Zanimljive naslove ponudila je Školska knjiga, Fraktura, Matica hrvatska, AGM, Golden marketing – TK, Algoritam…

Sajam knjige Interliber, koji se ove godine u paviljonima 5 i 6 Zagrebačkog velesajma održava od 8. do 13. studenoga, nezaobilazno je mjesto susreta knjige i čitatelja, prema riječima urednice renomiranog zagrebačkog nakladnika Profila Ivane Žderić, za izdavače događaj koji se ne propušta, a ove godine tradicionalni vrhunac jesenske kulturne sezone glavnoga grada taj nakladnik dočekuje s dvadesetak novih naslova.

Izvrsne naslove hrvatske kulture i jezikoslovlja, povijesti, lijepe književnosti i publicistike, nezaobilaznog kulinarstva i vrijedne leksikografije u kojima su uključeni i autori iz heterogenih grupa hrvatske dijaspore s raznih meridijana i paralela nudi najmoćnija nakladnička kuća u RH – Školska knjiga, urednika dr. sc. Ante Žužula. Tu je Antologija hrvatskog pjesništva akademika Ante Stamaća s čak 950 stranica, Život Ivana Meštrovića (1883.-1962.-2002.) Duška Kečkemet s tisuću i pol stranica, knjiga o uspjehu vinara Miljenka Grgicha iz SAD-a i sl. U red velikana i zaslužnika za svijet knjige, hrvatske ustanove kulture i društva idu ne samo Hrvati rođeni u Hrvatskoj nego i potomci Hrvata rođeni izvan Hrvatske. Ta se činjenica najljepše vidi u petodijelnom izdanju enciklopedijskog formata Hrvatska i Europa: Kultura, znanost i umjetnost, koje supotpisuju stručnjaci iz HAZU-a i Školske knjige kao izdavači, Ivan Supičić kao pokretač, urednici svezaka, urednici struka, pisci i stotine suradnika iz domovine i dijaspore koji su ovim izdanjem podigli spomenik Hrvatskoj – trajniji od mjedi „aere perrenius“…

Najatraktivnije književnike s migrantskom pozadinom pokazuje zaprešićka Fraktura, čiji je nagrađivani urednik Seid Serdarević. Tu izdavačku kuću iz Zaprešića iznimno cijenimo budući je čitateljima donijela naslove iz više od četrdeset zemalja, među kojima su uz nobelovce i planetarne literarne zvijezde poput naših istaknutih suvremenih pisaca iz dijaspore kao što su nagrađivana Marica Bodrožić, Irena Vrkljan i Alida Brener (Njemačka), Neda Miranda Blažević (Sjedinjene Američke Države), Tena Štivičić (Velika Britanija) ili pak Josip Mlakić, istaknuti hrvatski prozaik iz Bosne i Hercegovine. Velik je interes za objavu Frakturinih naslova u inozemstvu, među kojima prednjači lani objavljen roman naše najprevođenije autorice s višegodišnjom stockholmskom adresom Slavenke Drakulić Dora i Minotaur, čija radnja propituje odnos naše Parižanke fotografkinje i priznate umjetnice nadrealističkoga umjetničkoga kruga Dore Maar i njezina partnera, slavnoga slikara Pabla Picassa.

Kad su u pitanju atraktivni naslovi čija je tematika posvećena u domovini prešućivanim tragičnim zbivanjima iz doba totalitarizama 20. stoljeća, treba izdvojiti biblioteku Memoari, sjećanja, dokumenti priznate izdavačke kuće Matice hrvatske u kojoj je izišla knjiga autorice Nedjeljke Luetić Tijan Život Pavla Tijana, leksikografa i publiciste s polustoljetnom madridskom adresom, priređivača Igora Zidića i Marije Tijan Wieck. Ta se biblioteka diči i knjigom Život i djelo Ivana Meštrovića kao i knjigom uspomena i doživljaja Joze Kljakovića pod naslovom U suvremenom kaosu. Ne zaboravite nabaviti i fantastičnu knjigu memoara Karla Mirtha iz Amerike naslovljenu Život u emigraciji, koju također urednički potpisuje još prije desetak godina Igor Zidić.

Urednica AGM-a Grozdana Cvitan podsjeća da na njihovu štandu možete po povoljnim cijenama nabaviti vrhunsku iseljeničku prozu autora hrvatskih korijena Ramona Diaza Eterovica (Čile), Morgan Yasbincek (Australia), Oscara Barientosa Bradasica (Čile) i Jagode Marinić (Njemačka), koje je zagrebački ugledni nakladnik AGM objavio s Hrvatskom maticom iseljenika. Matica je i suizdavač divot izdanja zbornika Hrvatska izvan Domovine, kojega su uredili Marin Sopta, Franjo Maletić i Josip Bebić, a može se povoljno nabaviti na štandu Golden marketinga – Tehničke knjige. Naslov ovog zbornika svojevrsni je hommage na nultu i najcitiraniju knjigu o našem iseljeništvu Hrvati izvan domovine (1967.) autora Većeslava Holjevca, najutjecajnijeg predsjednika Matice iseljenika i jednog od glavnih predstavnika nacionalne demokratske struje Hrvatskog proljeća, koji je prvi počeo objašnjavati iseljeničku tematiku zauzimajući se za jasnije definiranje hrvatskih nacionalnih interesa. No nakon objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (1967.) bio je prisiljen povući se iz političkog života. Zbornik Hrvatska izvan Domovine tiskan lani ima 643 stranice i donosi recentne znanstvene studije o hrvatskome iseljeništvu naraštaja najmlađih znanstvenika sa sveučilišta od Sydneyja do Zagreba, od Toronta do Santiaga de Chilea – usredotočenih na migracije modernoga doba, uključujući suvremenu mobilnost i jezične biografistike dr. sc. Aleksandre Šćukanec s zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta.

Na štandu Golden marketinga – TK možete povoljno naći i najcitiraniji prvi kompendij o našim polutisućljetnim migracijama pod naslovom Iseljena Hrvatska autorskog trojca Čizmić, Šakić i Sopta, koji opseže 504 stranice, a sunakladnički ga potpisuje zagrebački Institut za društvena istraživanja Ivo Pilar. Ne propustite ni prvi hrvatski udžbenik o hrvatskoj dijaspori 21. stoljeća pod naslovom Multipliciranje zavičaja i domovina – Hrvatska dijaspora: kronologija, destinacije i identitet autorice prof. dr. Jadranka Grbić na štandu Zajednice nakladnika Hrvatske gdje izlaže zagrebački Filozofski fakultet i njihova naklada FF press; Tu ćete moći nabaviti i zbornike (koji ukupno opsežu 1269 stranica) Tradicijska baština i etnokulturni identitet podunavskih Hrvata Bunjevaca urednice renomirane znanstvenice prof. dr. sc. Milane Černelić s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju FF Sveučilišta u Zagrebu i nagrađivani zbornik skupine autora Bunjevci u vremenskom i prostornom kontekstu koji je rezultat nedavnih istraživanja zagrebačkih profesora i studenata u Bajskom trokutu. Ondje će vas čekati i nova knjiga Hrvati u Rumunjskoj Castilie Manee Grgin – pisana inovativnim historiografskim stilom koji je autorica afirmirala u svojoj doktorskoj disertaciji pa ćete se u knjizi obavijestiti o društvenom razvoju rumunjskih Hrvata-Karaševaca u 17. i 18. stoljeću. Nakladnik Zoran Bošković (strastveni istraživač čileanskih pisaca hrvatskih korijena) donosi obilje novih naslova. Nakon Čilea Boškovićevi autori se usmjeravaju na prostor hrvatskih manjina, donoseći jedinstvenu filološku studiju o najpoznatijem pjesniku današnjice iz Gradišća Jurici Čenaru priređivača Đure Vidmarovića.

Na štandu Zajednice nakladnika i Društva hrvatskih književnika naći ćete knjigu Stazom do riječi i više drugih naslova dr. sc. Željke Lovrenčić, koje tematiziraju inozemnu Croaticu i prevodilaštvo te hispanističke autore hrvatskih korijena. Pristup svijetu knjige kod ove autorice stvara sinergiju neophodnu suvremenom čitatelju koji nerijetko u digitalnom okruženju pogledom prelazi hiperteksualnom platformom. Tako se u ovoj zbirci Stazom do riječi čitatelj može obavijestiti o 50 raznorodnih pisaca iz dijaspore koji egzistiraju s klasičnim i elektroničkim knjigama.

Esejistica, filologinja i prevoditeljica i dopredsjednica DHK dr. sc. Željka Lovrenčić vješta je u povezivanju naoko nespojivih svjetova: primjerice globalno slavnih čileanskog pisca Ramona Dijaza Eterovića i hrvatskog dramatičara Mire Gavrana; dvaju majstora kratkih priča Čileanca Oscara Barientosa Bradašića i Hrvata Nikole Đuretića; mehitarističke tiskare iz Beča i puntaarenaške tiskare preporoditelja američkih Hrvata Ivana Krstulovića; vodećeg peruanskog sociologa talijanske korjenike i plodne čileanske arheologinje hrvatskih korijena nedavno preminule Vjere Zlatar Montan; naraštaja Nikolićeve egzilantske Hrvatske revije i umjetnika onodobnog hispanističkoga svijeta; ekolingvističkih nastojanja Gradišćanske Hrvatice iz Mađarske dr. sc. Bernadette Zadrovich i izvornog kazivača etnomuzikoloških fenomena iz slovačkog Čunova Jive Maza; argentinskih periodičnika Cristiana Šprljana iz Cordobe i vojvođanskih serijskih publikacija Tomislava Žigmanova iz Subotice, itd., itd. itd. Autorica Lovrenčić očito računa s čitateljstvom svih generacija, uključujući i Y generaciju koja je odrasla s internetom i stvara neke od ključnih globalnih projekata svijeta knjige. Toj generaciji, koja će obilježiti budućnost svijeta knjige, nedvojbeno pripada i sama Željka Lovrenčić. Tu je i knjiga dr. sc. Bože Skoke Hrvatska i susjedi u izdanju AGM-a. Politolog Skoko preporučuje i troknjižje misionara iz Švicarske fra Vladimira Vlade Ereša; Na štandu Zajednice nakladnika je i Pilarovo izdanje knjige dr. sc. Marin Sopta Hrvati u Kanadi te spisateljice Tuge Tarle koja nudi više novih naslova među kojima je Hrvatski duhopis, tiskan uz potporu Državnog ureda za Hrvate izvan RH.

„Interliber je za čitateljsku publiku, naše studente kao i sve ljubitelje svijeta knjige, događaj koji se ne propušta. Radujemo mu se, užurbano otkrivajući mnoštvo novih naslova pogodnih za studentsku literaturu i čitateljski užitak, sretni smo kad posjetitelji primijete iseljeničku knjigu i knjigu koja obrađuje tematiku hrvatskih autohtonih manjina iz zemalja Srednje i Jugoistočne Europe, volimo promatrati gužvu koja nastaje i razgovarati s mladima o knjigama koje prate suvremenu mobilnost. Preporučimo im i neke starije naslove i zajedno otkrivamo im nove naslove. Obožavamo Interliber!“, kazala je prof. dr. sc. Marijeta Rajković Iveta s FF Sveučilišta u Zagrebu.

Izdavači za Interliber pokazuju niz atraktivnih naslova, mnoštvo proznih, publicističkih i knjiga za djecu domaćih i stranih autora, od lijepe književnosti, preko prijevoda velikih stranih hitova, do svjedočanstava nekih od najvažnijih prijelomnih događaja našeg doba, kazala je voditeljica Matičina Odjela za nakladništvo HMI Vesna Kukavica, čije se suuredničke knjige nalaze na štandu AGM-a.

Algoritam ima nova izdanja svjetskih bestselera među kojima su i knjige slavnoga pisca hrvatskih korijena Josipa Novakovića, koji nakon SAD-a trenutačno živi u Kanadi, gdje predaje na Sveučilištu u Montrealu kreativno pisanje.

Važni književni i publicistički naslovi nalaze se na štandu MeandarMedije, među kojima su i djela književnika i prevoditelja dr. sc. Maria Suška iz Amerike. Glavni urednik MeandarMedije Branko Čegec među novitetima koje će taj nakladnik predstaviti na Interliberu posebno je izdvojio roman Giorgia Pressburgera U carstvu sjena, prvi dio trilogije čija će druga dva dijela, u jednoj knjizi, izaći do kraja godine pod naslovom Ljudska i neljudska povijest. Kad je riječ o publicistici, među novitetima Meandar Medije izdvaja se knjiga Billa Readinsa Sveučilište u ruševinama o procesima koji dovode do raspadanja koncepta sveučilišta te Politikom po kulturi Hrvoja Turkovića, knjiga polemičkih tekstova koja iscrtava povijest odnosa politike i kulture na primjerima filmske industrije, ali i kulturne proizvodnje općenito.

Zaključno, tri važna projekta – Interliber, Infogamer by Reboot i Inova održavaju se od 8. do 13. studenoga u devet paviljona Zagrebačkoga velesajma, gdje će svoje proizvode i usluge predstaviti 950 izlagača na 32 tisuće četvornih metara, zaključio je predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Hrvatske Mišo Nejašmić, ustvrdivši da je Interliber najveća književna manifestacija u Hrvatskoj koja okuplja najvažnije nakladnike i knjižare. Izlagači su iz više od 12 zemalja – Austrije, BiH, Francuske, Hrvatske, Italije, Kine, Nizozemske, SAD-a, Slovenije, Srbije, Španjolske te Velike Britanije – među kojima su i autori iz hrvatske dijaspore – napomenuo je Nejašmić, dodavši kako je ovogodišnja novost Interlibera otvaranje galerije V. paviljona, gdje će se svakodnevno održavati druženje s autorima te različiti kreativni i edukativni programi. Nejašmić je istaknuo kako je ove godine na sjevernom dijelu VI. paviljona Interliber pripremio posebno osmišljen edukativno-zabavni sadržaj – Znanstveni kvart.

Tekst: Vesna Kukavica