U ovom trenutku najcjenjeniji hrvatski znanstvenik u svijetu za svoja istraživanja dobio je niz prestižnih međunarodnih nagrada. Dobitnik prestižne njemačke znanstvene nagrade »Gottfried Wilhelm Leibniz« 2012. , koju mu je ove godine dodijelila njemačka istraživačka zaklada, još nije postao članom HAZU

 

Ivan Đikić u ovom trenutku najcjenjeniji je hrvatski znanstvenik u svijetu. Za svoja istraživanja dobio je niz prestižnih međunarodnih nagrada. Predsjednik frankfurtskog sveučilišta »Goethe« Werner Mueller-Esterl za njega kaže: »Ivan Đikić po meni utjelovljuje idealan tip znanstvenika, koji pridaje puno entuzijazma i neiscrpne energije istraživanju i poučavanju. Sviđa mi se njegova originalnost i konceptualno razmišljanje u kombinaciji s odlikama lidera«.
Iako se bez sumnje radi o izvanserijskom znanstvenom radniku, u Hrvatskoj je Đikić (pre)često prolazio kao bos po trnju. Niti Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nije mu odala dužno priznanje primitkom u svoje članstvo. Hrvatsko društvo zbog toga se previše ne uzbuđuje.
Razgovor s briljantnim znanstvenikom započeo je pitanjem o prestižnoj njemačkoj znanstvenoj nagradi »Gottfried Wilhelm Leibniz«, koju mu je ove godine dodijelila njemačka istraživačka zaklada. Đikića su, također, pitali ponešto o hrvatskoj znanosti, njezinom aktualnom trenutku i budućem razvoju, o stanju u hrvatskom društvu, komercijalizaciji znanosti, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti… Na žalost, odgovore na pitanja dobili su e-mailom, odnosno nisu sa znanstvenikom bili u prilici razgovarati oči u oči, zbog čega su izostala potpitanja koja bi ovaj intervju zasigurno učinila (još) zanimljivijim.
Jedno od pitanja bilo je i što bi Hrvatska trebala učiniti da pruži dovoljno šansi za razvoj svojim mladim znanstvenicima i njegova vizija razvoja hrvatske znanosti?
– Hrvatski sustav njima pruža jako malo. Svakako bi se trebali potruditi da se reguliraju financiranje i kvalitetni izbor studenata, doktoranata i postdoktoranata u svim sferama obrazovanja i znanosti. Prvenstveno bih prebacio odlučivanje i financiranje znanosti iz ruku političara u ruke znanstvenika. Pri tome mislim ne samo na strateške odluke o tome kako organizirati obrazovni i znanstveni sustav te donijeti potpuno novi zakon, nego i o svakodnevnim odlukama i financiranju znanosti. Formirao bih tijelo koje postoji u Njemačkoj – DFG (Njemačka znanstvena zaklada) – a koje vode znanstvenici. DFG financira sve znanstvene projekte u Njemačkoj, a novac dobiva direktno iz dogovorenog godišnjeg budžeta. Za sve to potrebna je potpuna transparentnost i uvođenje jasnih kriterija kvalitete, jer u znanosti ne može postojati demokracija ili prohtjevi većine, nego konkretni podaci kvalitete i uspjeha na temelju kojih se donose
Što će Hrvatskoj donijeti pristup EU i smatrate li da se država razvija u dobrom smjeru?
– Najviše će to ovisiti o pripremljenosti Hrvatske. Hrvatska ima mogućnosti za uspjeh, no bez kvalitetnih programa Hrvatska može lako ostati na periferiji Europske unije.

Cijeli intervju pročitajte na http://www.novilist.hr