Tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige sadržavaju vrlo raznorodnu građu o našim zajednicama u brojnim zemljama svijeta i na svim kontinentima, kao i bližeg EU susjedstva

Izašao je novi svezak HIZ-a, Matičine serijske publikacije, u tiskanom i elektroničkom obliku, koja analitički prati društvenu i kulturnu zbilju hrvatskoga naroda u domovini i iseljeništvu. Trojezični zbornik (hrvatski, engleski i španjolski) premošćuje jezičnu barijeru i čini svoj sadržaj dostupnim i onim građanima hrvatskoga podrijetla – iz pedesetak država svijeta – koji više ne govore hrvatskim jezikom već jezikom domicilne zemlje.
Argentina je ljudima iz Hrvatske pružala utočište i slobodu svekolikog stvaralaštva, kadgod bi se tijekom burne prošlosti našli u pogibelji. Snažne emotivne veze razdvojenih obitelji između te zemlje na drugom kontinentu i Lijepe Naše osobito su ojačale tijekom osamostaljenja Republike Hrvatske, koja otada pa sve do naših dana, kada se Hrvatska pridružila Europskoj uniji, neodoljivo privlači južnoameričke povratničke migracije. Stoga, Hrvatski iseljenički zbornik u ovome godištu u žarište svoga interesa uvodi hrvatsko iseljeništvo iz Buenos Airesa i Rosarija, donoseći zanimljiva migrantska iskustava u oba smjera koja su opisale Marijeta Rajković Iveta i Paola Gadže.
Zapažanja autorica o migrantskim praksama iz te najopsežnije zborničke studije čitatelje će uvjeriti koliko su za suvremenu hrvatsku naciju s višestoljetnom iseljeničkom tradicijom važna pitanja očuvanja nasljednoga jezika i dostupnosti književnosti među Y generacijom, koja odrasta u hispanističkome i anglofonome svijetu. Tim se jezikoslovnim i kulturološkim pitanjima, s različitih motrišta i iz raznih obljetničkih pobuda, bave naši vrsni suradnici – od Sydneyja do Chicaga kao i domovinskih središta – među kojima izdvajamo: Luku Budaka, Lidiju Cvikić, Denisa Derka, Marinu Gabelicu, Vinka Grubišića, Ladu Kanajet Šimić, Željku Lovrenčić, Helenu Sablić Tomić, Tamaru Turza Bogdan i Sanju Vulić.
Tematske cjeline Znaci vremena, Kroatistički obzori, Mostovi, Povjesnica, Baština, Duhovnost, Znanost te Nove knjige sadržavaju uobičajeno vrlo raznorodnu građu o našim zajednicama u brojnim zemljama svijeta i na svim kontinentima, kao i bližeg EU susjedstva.
Dojmljivo su opisana dosad nepoznata stradanja za australske zlatne groznice (Walter F. Lalich), njemački epilog olovnih vremena (Gojko Borić) te useljeničke stigme našijenaca u Južnoj Australiji (Vesna Drapac).
Iseljeničkoj povjesnici pridružuju se stranice posvećene velikanima hrvatske povijesti, znanosti i kulture poput bana Ivana Mažuranića, čiji portret krasi naslovnicu ovogodišnjeg Matičina ljetopisa. Povjesničar Željko Holjevac osvrće se na prešućenu knjigu australske historičarke hrvatskog podrijetla Vesne Drapac koja s inozemnog vidikovca tumači fenomen jugoslavizma. Poticajne priloge o hrvatskim baštinskim institucijama, čija je digitalizirana građa na internetu, te običajima kršćanskoga nadahnuća priredili su Ivan Golub, Dražen Klinčić i Antonija Zaradija Kiš.
Među trideset i dva uvrštena samostalna autorska priloga, skrećemo vam pozornost i na radove posvećene mobilnosti desetak vrhunskih hrvatskih znanstvenika, čija su otkrića zadivila suvremenike iz najrazvijenijih svjetskih država.
I dok se Stari kontinent suočava s migrantskim valom mladih 21. stoljeća u čijim su kovčezima fakultetske diplome, uvodni eseji – posvećeni društvenim znacima vremena – na tragu su osmišljavanja podloge za učinkovitiju afirmaciju povratništva građana naših korijena u matičnu zemlju, kao što je to ove godine i učinila vrsna mlada biologinja Iva Tolić iz Njemačke.
Urednica Hrvatskog iseljeničkog zbornika je Vesna Kukavica. Nakladnik Hrvatska matica iseljenika iz Zagreba.
(Uredništvo)