Dominantno mjesto na Matičinoj izložbi dobit će tri najproduktivnija nakladnika stručnih monografija: Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov iz austrijskoga Trajštofa, Znanstveni zavod mađarskih Hrvata iz Pečuha te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice

Na 36. međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber, koji se održava od 12. do 17. studenoga na ZV-u, odvijat će se i Matičin program Hrvatske knjige izvan Hrvatske: nakladništvo hrvatskih manjina. Program po 6. put organizira Hrvatska matica iseljenika, koja će imati svoj prostor u paviljonu 6, na štandu 2a.
Hrvatske knjige izvan Hrvatske: nakladništvo hrvatskih manjina, izložba je nakladničke djelatnosti hrvatskoga iseljeništva, hrvatskih manjina te Hrvata iz BiH. Nakladnik popratnoga kataloga je Hrvatska matica iseljenika/Croatian Heritage Foundation/Fundación para la Emigración Croata, a projektni partner Grad Zagreb, odnosno Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport. Suorganizatori su Znanstveni zavod Hrvatov, Trajštof, Austrija, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, Mađarska, i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, Srbija.  
Matičin ravnatelj mr. sc. Marin Knezović u pozdravnoj riječi sudionicima kaže:
-U ime HMI čast mi je predstaviti vam nove knjige naših izvandomovinskih autora iz dvadesetak država svijeta, pisane različitim jezicima, koje na osobiti način pridonose kulturnoj integraciji našeg raseljenoga naroda i matične zemlje. Knjige će biti izložene u sklopu tradicionalnoga Matičina projekta Hrvatske knjige izvan Hrvatske (HKIH) na Interliberu. Izložbu nakladničke djelatnosti hrvatskoga iseljeništva, hrvatskih manjina te Hrvata iz BiH u Zagrebu priređuje HMI uz financijsku potporu Ureda za kulturu, obrazovanje i sport Grada Zagreba. Glavna tema našega zajedničkoga nastupa je Nakladništvo hrvatskih manjina. Za razliku od prethodne istoimene izložbene teme, koja je održana prije četiri godine u okviru 32. Interlibera, prikazujući preglednu reviju svih manjinskih izdanja, Matičin se bibliofilski tim ovom prigodom usredotočio na stručne monografije, rječnike, udžbenike za dvojezičnu nastavu, religijska izdanja te elektroničko nakladništvo. Dominantno će mjesto stoga na izložbi dobiti tri najproduktivnija nakladnika stručnih monografija: Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov iz austrijskoga Trajštofa, Znanstveni zavod mađarskih Hrvata iz Pečuha te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata iz Subotice. Stručnjacima, autorima i entuzijastima koji djeluju u okviru tih hrvatskih organizacija u Austriji, Mađarskoj i Srbiji čestitam na kvalitetnim izdanjima, koja se tiskaju u skromnim prilikama i teško se probijaju do čitalačke publike na tržištu knjiga.
Hrvatske autohtone manjinske zajednice višestoljetno žive u 12 zemalja srednje i jugoistočne Europe kao što su Austrija, Bugarska, Crna Gora, Češka, Italija, Kosovo, Mađarska, Makedonija, Rumunjska, Slovačka, Slovenija te Srbija. Svih 12 država u kojima žive hrvatske manjine, kako one iz EU tako i one iz Unijina susjedstva, članice su Vijeća Europe poput RH pa u svoj pravni sustav ugrađuju preporuke Okvirne konvencije VE o zaštiti nacionalnih manjina i Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima. Činjenica je da oko pola milijuna pripadnika hrvatskih etničkih zajednica iz tih dijelova srednje i jugoistočne Europe danas većinom imaju priznati manjinski status u domicilnim državama. U njima su razvili zamjetnu nakladničku djelatnost i na materinskom jeziku, stoga je logičan interes Matičina tima za hrvatskim knjigama na susjednim geografskim prostorima.
Hrvatsko tržište knjiga među našim manjinskim zajednicama tek određuje svoje ciljeve, dok ih prestižu besplatno dostupna online izdanja, kako beletrističkih knjiga tako i stručnih publikacija poput online Hrvatskog pravopisa zagrebačkog Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje ili pak odnedavno dostupnog mrežnog izdanja Hrvatske enciklopedije Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže.
U bibliografskim bazama NSK-a u Zagrebu te HAZU-a najprisutnija je raznovrsna nakladnička djelatnost Gradišćanskih Hrvata iz Austrije. U tamošnje plodnije nakladnike ubrajaju se Hrvatski kulturni i dokumentarni centar i Hrvatsko štamparsko društvo iz Željeznog.
Posjetitelji Matičina štanda na Interliberu moći će prelistati zadnja godišta Hrvatskih novina, tjednika s najstarijom tradicijom na panonskome tlu, kojeg zadnjih 30 godina izvrsno uređuje Petar Tyran, osiguravši mu u 21. stoljeću dobro posjećenu elektronsku inačicu na Internetu. Posebna mi je čast što ću na Interliberu 14. studenoga uručiti Matičino Priznaje tom uglednom publicistu iz Beča, čije se novine čitaju u Austriji, Češkoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Slovačkoj.
Ogledni udžbenički program za dvojezične manjinske škole predstavit će Naklada Croatica iz Budimpešte. Višejezičnu publicistiku srednjoeuropskog multietničkog prostora u kojem participira i hrvatska manjina najbolje će predstaviti Panonski institut iz Austrije, čiji ljetopis slavi 20. rođendan, dosegnuvši u toj serijskoj trojezičnoj publikaciji skoro deset tisuća stranica.
Pitanja dostupnosti knjiga naših autora iz iseljeništva nisu još uvijek sustavno riješena. Knjižna građa pretežito pristiže u Hrvatsku donacijama autora. Otkup knjiga za knjižnice, koji prakticira Ministarstvo kulture RH, diskriminira hrvatske autore iz inozemstva temeljem činjenice da nemaju prebivalište u RH. Vjerujem da će primjena Zakon o Hrvatima izvan Hrvatske stvoriti pretpostavke za sustavan otkup nove knjižne produkcije hrvatskih autora iz dijaspore.
U cjelini, Matičina izložba donosi pregled iseljeničkih knjiga sa 180 novih naslova iz raznih područja ljudske djelatnosti od Amerike do Australije, iz koje nam na 36. Interliber stiže pisac Vladimir Jakopanec.
I na kraju, još jednom vam preporučujem tribine o nakladništvu hrvatskih manjina iz Austrije, Mađarske i Srbije, koje će se održati u četvrtak, 14. studenoga 2013.
Nakon sajamske prezentacije knjižna građa s izložbe bit će dostupna čitateljima u Matičinoj biblioteci, dok će jedan primjerak biti darovan, prema željama autora iz iseljeništva, Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici za jedinstveni nacionalni fond Croatica, kazao je ravnatelj Knezović.

Izložba se otvara 14. studenoga u podne svečanim predstavljanjem nakladništva hrvatskih manjina iz Austrije i Mađarske, te nakladništva hrvatskih manjina iz Mađarske i Srbije. Autori i nakladnici iz 12 zemalja u kojima žive pripadnici hrvatskih manjina iz srednje i jugoistočne Europe predstavit će svoju recentnu knjižnu produkciju, osvrćući se na pojedinačna vrhunska ostvarenja od beletristike, stručnih monografija do dvojezičnih školskih udžbenika i višejezičnih on-line rječnika. Na Matičinu štandu održat će se razgovor autora i nakladnika iz hrvatskih manjinskih zajednica s novinarima. Potom slijedi svečana dodjela Priznanja Hrvatske matice iseljenika za publicistiku. Ravnatelj HMI Marin Knezović uručit će Priznanje publicistu Petru Tyranu, uredniku Hrvatskih novina iz Austrije.
Idući dan, 15. studenoga, održat će se predstavljanje zbirke pjesama hrvatsko-makedonske autorice Ljerke Totch Naumove pod naslovom Nemir koji nije imao ime (nakladnici KLD Rešetari i Hrvatska matica iseljenika, Rešetari – Zagreb, 2013.). U podne slijedi predstavljanje knjige hispanistice dr. sc. Željke Lovrenčić Od pustinje do ledenjaka / Književnost čileanskih Hrvata (nakladnik Društvo hrvatskih književnika – ogranak Pula, Pula, 2013.). Nakon toga predstavit će se roman čileanskoga pisca hrvatskih korijena Oscara Andrésa Barrientosa Bradasica Vjetar je zemlja koje više nema (nakladnik AGM, podružnica Zagrebačkog holdinga i Hrvatska matica iseljenika, Zagreb, 2013.)
Isti dan na glavnoj pozornici predstavit će se Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca (nakladnik Hrvatsko akademsko društvo iz Subotice).
U subotu, 16. studenoga na štandu HMI održat će se Matičina matineja pročitanih knjiga. Od 13,00 do 20,00 sati slijedi predstavljanje autora iz hrvatskih manjinskih zajednica iz europskih država: Austrije, Crne Gore, Češke, Italije, Kosova, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije te Srbije. Također, prezentacije monografija i autora iz Republike Hrvatske koji pišu o hrvatskoj dijaspori te predstavljanje knjiga autora iz prekooceanskog iseljeništva (Australija, Sjeverna i Južna Amerika).
Navečer će se odvijati predstavljanje knjige hrvatsko-australskog pisca Vladimira Jakopanca iz Melbournea pod naslovom U zamci nefretitis (nakladnik Galeria , Melbourne, 2013.). Sudjeluju: spisateljica Tuga Tarle i autor Vladimir Jakopanec, te moderatorica Matičine matineje Vesna Kukavica.

Katalog 

Program