Dan rođenja istaknutog povjesničara i arhivista Zlatka Aurelija Tanodija 1. rujna obilježava se kao Dan arhivista Južne Amerike
Hrvatski iseljenik iz Argentine Zlatko Aurelio Tanodi (Breznički Hum kraj Varaždin a, 1. rujna 1914. – Córdoba, 14. srpnja 2011.) osnivač je moderne arhivistike na južnoameričkom kontinentu – rođen je prije 102 godina na današnji dan. Gotovo trideset godina (1959.-1986.) bio je direktor Argentinskog državnog arhiva. HMI njeguje uspomenu na tog istaknutog znanstvenika i patriota. Od 2003. godine dan njegova rođenja obilježava se kao Dan arhivista Južne Amerike.
Nakon školovanja u Varaždinu, studirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u drugoj polovici tridesetih i diplomirao 1937. Godine 1944. doktorirao je disertacijom Zagrebačka Zlatna bula iz 1242. Od 1938. radio je u arhivu grada Varaždina otkrivši najstarije dokumente o tom važnom hrvatskom kulturnom središtu. U Zagrebu u Hrvatskom državnom arhivu radi od 1940. do 1945., gdje je vodio odjel srednjovjekovnih povijesnih dokumenata. Paralelno od godine 1944. predaje na katedri za pomoćne povijesne znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. No, u strahu od komunističkih vlasti 1945. emigrira u Austriju. U strahu od izručenja Jugoslaviji bježi u Italiju te 1947. boravi u Rimu, gdje katalogizira knjižnicu L. Salvinija. U Rimu nastavlja stručno usavršavanje pa od 1947. do 1948. studira arhivistiku u Tajnom arhivu Vatikana i bibliotekarstvo u Apostolskoj knjižnici Vatikana. U kolovozu 1948. emigrira u Buenos Aires, gdje sprva počinje raditi kao tekstilni radnik, a zatim svladavši španjolski jezik – kao službenik jednog građevinskog poduzeća u Comodoro Rivadavia, gdje se nastanio do 1953. U idućim desetljećima afirmira se kao vrhunski arhivist, znanstvenik i sveučilišni profesor arhivistike. Godine 1953. do1984. bio je profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Córdobi, gdje je 1959. godine utemeljio Katedru za paleografiju i diplomatiku te Arhivsku školu.
Bio je znanstveni istraživač Državnoga vijeća za znanstvena i tehnička istraživanja u Buenos Airesu od 1961. do 1991., osnivač je institucije Centro Interamericano de Desarrollo de Archivos godine 1972., koja mu je posvetila publikaciju De archivos y archivistas. Homenaje a Aurelio Tanodi godine 1987. Dobio je počasni doktorat Sveučilišta u Kölnu. Odlikovan Redom hrvatskog pletera godine 1998. Izabran je za člana argentinske Akademije znanosti.
Autor je opsežnog historiografskog i arhivističkog opusa iz kojeg izdvajamo knjigu 1300 godina hrvatske državnosti: dokumenti (1944); Priručnik iz hispanoameričke arhivistike: teorije i načela – Manual de archivología hispanoamericana: teorías y principios (1961); Vodič kroz arhive Córdobe – Guía de los archivos de Córdoba (1968).
Tadonijeve četvero djece, odreda uspješni i obrazovani ljudi, s obiteljima danas žive diljem Argentine. Njegove arhivističke dosege na poseban način razvija u suvremeno doba kći dr. sc. Branka María Tanodi de Chiapero, ravnateljica Općeg i povijesnog arhiva Nacionalnog sveučilišta u Córdobi te omiljena profesorica paleografije i diplomatike na tom sveučilištu.
Tekst: Vesna Kukavica