Hrvatska kulturna zaklada poziva sve kulturne, prosvjetne, vjerske i ine ustanove, posebno uredništva časopisa, novina, radija i televizije da se priključe obilježavanju tijekom čitave godine, kako u domovini tako i u inozemstvu

Završila je godina posvećena hrvatskom preporoditelju iz Istre biskupu Jurju Dobrili i slikaru Ivanu Lackoviću Croati, a 1. siječnja započela je godina hrvatskih zaslužnika kipara Ivana Meštrovića te povjesničara Krunoslava Draganovića, priopćila je Hrvatska kulturna zaklada. HKZ http://www.hkz.hr poziva sve hrvatske kulturne, prosvjetne, vjerske i ine ustanove, posebno uredništva časopisa, novina, radija i televizije da se priključe obilježavanju tijekom čitave godine, kako u domovini tako i u inozemstvu.
Ivan Meštrović je rođen 1883. u Vrpolju u Slavoniji, a umro 1962. u South Bend u SAD-u. Djetinjstvo je proveo u Otavicama u Dalmaciji. Harold Bilinić, kamenorezac iz Splita prepoznao je njegov dar i uzeo ga je za šegrta. Uskoro je pronašao jednog bečkog vlasnika rudnika, koji mu je financirao preseljenje i školovanje u Beču. Svoju prvu izložbu priređuje 1905. u Beču s grupom Secesija, uz primjetan utjecaj stila Art Noveau.
Godine 1908. seli se u Pariz gdje iznajmljuje studio na Montparnassu i uspijeva izraditi više od pedeset skulptura u dvije godine. Na Svjetskoj izložbi umjetnosti, održanoj 1911. u Rimu, dobiva prvu nagradu za kiparstvo. Uz herojsko-nacionalni i intimistički ciklus, religiozni ciklus zauzima središnje mjesto u Meštrovićevu stvaralaštvu – sakralni objekti, skulpture u mramoru, bronci i drvu, u kombinaciji arhajskoga, “gotizirajućega”, secesionističkoga i ekspresionističkog stila.
“Gotizirajuća ekspresivna mistika” našla je svoj izraz u kapelici Sv. Križa u Kašteletu (Split), s velikim drvenim Raspelom (1917.) i nizom drvenih reljefa s prizorima iz Kristova života (1917.-1953.). Mauzolej obitelji Račić u Cavtatu (Gospa od Anđela, 1920.-1923.) monumentalno je arhitektonsko-skulptorsko zdanje, a glavne su mu skulpture Raspelo, Sv. Roko i anđeli s dušama pokojnika. Spomen-crkva kralja Zvonimira u Biskupiji kraj Knina nadahnuta je starohrvatskim crkvicama.
Hrvatski svećenik i povjesničar Krunoslav Stjepan Draganović rođen je u Brčkom 1903., a umro u Sarajevu 3. srpnja 1983. Nakon četiri godine katehetskog i novinarskog rada u Sarajevu tadašnji vrhbosanski nadbiskup Ivan Evanđelista Šarić šalje ga u Rim na poslijediplomski studij iz crkvene povijesti, gdje je i doktorirao 1935. Nakon povratka iz Rima djelovao je u središnjim ustanovama Sarajevske nadbiskupije da bi 1940. bio imenovan za docenta crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Ratne godine 1943. poslan je u Rim u hrvatsko predstavništvo pri Vatikanu sa zadaćom skrbi za hrvatske vojnike i civile zarobljene i internirane u fašističke, kasnije i savezničke, sabirne logore u Italiji. Po svršetku II. svjetskoga rata zahvaljujući svojim poznanstvima mnogim je osobama organizirao bijeg u zemlje Južne Amerike. U emigraciji je djelovao u Italiji i Austriji, prikupljao dokaze o zločinima komunističke Jugoslavije i objavljivao ih u emigrantskom tisku. Godine 1967. Draganović je opet u Jugoslaviji, vjerojatno otet u Trstu i doveden, navodi se u priopćenju HKZ. (Hina/culturenet)