Hrvatski hodočasnici u tom se svetištu, posvećenom Blaženoj Djevici Mariji, već tradicionalno okupljaju 13. srpnja, kada Crkva u Hrvatskoj slavi blagdan Majke Božje Bistričke

Više stotina Hrvata iz raznih krajeva Mađarske sudjelovalo je na godišnjem hodočašću u popularno marijansko svetište u Homokkomaromu (Komaru), nedaleko od južnomađarskoga grada Nagykanizse, u prelijepom briježnom pomurskom kraju blizu hrvatske granice. Hrvatski hodočasnici u tom se svetištu posvećenom Blaženoj Djevici Mariji već tradicionalno okupljaju 13. srpnja, kada Crkva u Hrvatskoj slavi blagdan Majke Božje Bistričke. Ovogodišnje hodočašće u subotu 13. srpnja okupilo je velik broj Hrvata, mnoge od njih u narodnim nošnjama, koji su se odazvali pozivu organizatora, Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj sa sjedištem u Budimpešti.
Misno slavlje na hrvatskom jeziku predvodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s većim brojem svećenika, među kojima su bili domaći župnik i dekan Imre Szucs, župnik i dekan iz Sellyea (Šeljina) Jozo Egri, dr. Ivan Schmatovich iz Gyora, te međimurski svećenici iz Varaždinske biskupije koji su proteklih godina revno duhovno skrbili za pomurske Hrvate slaveći s njima mise, preč. Blaž Horvat, danas rektor varaždinske katedrale, te preč. Antun Hoblaj, župnik i dekan iz Preloga.
Srdačnu dobrodošlicu biskupu Mrzljaku uime hodočasnika uputila je učiteljica Erika Rac iz Keresztura, rekavši “kako im je drago kaj nam bodete mešu služili, kaj bodemo skupa molili na našem materinem jeziko, jer što zna horvatski Boga moliti nigdar ne zabil svoj povolen milozvučen govor, a to je i naša najvekša ž’ela” te je biskupu uz cvijeće uručila molitvenik napisan na pomurskom kajkavskom narječju.
U uvodu misnog slavlja biskup Mrzljak rekao je kako možda međusobno i neće razumjeti sve izgovorene riječi, ali će sigurno razumijeti ovaj sveti čin kojega zajedno slave okupljeni u crkvi Majke Božje kojoj je uvijek zadaća bila da vodi k svome Sinu. Pozdravio je sve hodočasnike, među kojima su bili i veleposlanik Hrvatske u Budimpešti Gordan Grlić Radman, predsjednik Hrvatske državne samouprave Mišo Hepp, generalna konzulica iz Pečuha Ljiljana Pancirov, te Arnold Barić, dopredsjednik Saveza Hrvata u Mađarskoj.
U homiliji je biskup Mrzljak zaželio da u prigodi Godine vjere promisle o važnosti vjere koju su primili od svojih predaka, ali i koju su pozvani živjeti, odnosno svjedočiti u svojem životu. Istaknuo je kako je kršćanska vjera, koju je primio hrvatski narod, dobar temelj na kojem valja graditi budućnost, no svaki vjernik pozvan ju je prihvatiti i živjeti kao svoju osobnu vjeru i uvjerenje, a ne samo kao baštinu svojih predaka. Pritom je upozorio kako današnja Europa, nažalost, želi zaboraviti upravo te kršćanske korijene. Izrazio je radost što su se okupili upravo na marijanski blagdan koji je osobito drag Hrvatima, što pokazuje koliko je Majka Božja važna hrvatskom narodu, a napose koliko im je značajna upravo Majka Božja Bistrička čije je svetište i kroz desetljeća totalitarizma unatoč svim opasnostima privlačilo hodočasnike koji su ondje učvršćivali svoju vjeru. Stoga smo i danas ovdje: da bismo po Marijinu primjeru učvrstili svoju vjeru i izvršili Božju volju, kao što je i ona to činila kao prva vjernica. Molimo danas zaštitu Blažene Djevice Marije, koja već stoljećima prati naš hrvatski narod svojim zagovorom i zato je nazivamo i našom Majkom, Kraljicom, Odvjetnicom… Neka nam pomogne da u naš svakidašnji život krenemo učvršćene vjere, poručio je biskup Mrzljak.
Liturgijsko pjevanje predvodio je zbor pomurskih Hrvata iz više okolnih naselja koji redovito održava probe u Nagykaniszi, a slavlje je uzveličalo i sudjelovanje pripadnika Zrinske garde iz Čakovca i njihovih pomurskih podmladaka – Zrinyi kadeta. Među hodočasnicima iz Hrvatske posebno mjesto i ove je godine imao Ivan Gudlin iz Preloga koji je već 11. put nosio domovinski barjak.
Nakon mise slavlje je zaključeno izvedbom mađarske i hrvatske himne. Biskup Mrzljak po tradiciji je pri izlasku iz crkve blagoslovio djecu te se susreo s brojnim Hrvatima i s njima zadržao u prigodnom druženju na susretu kojem je cilj bio duhovno zbližavanje Hrvata u Mađarskoj.
(Ika)