Izložbu su organizirali Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor i Hrvatska matica iseljenika-podružnica Split, a na lik i djelo slavnoga kipara, među inima, podsjetila je Branka Bezić Filipović, voditeljica splitskoga ureda HMI

Izložba kao mali, ali važni doprinos jačanju mostova između dvije zemlje, Hrvatske i Crne Gore, još je jednom podsjetila i na univerzalnost jezika kulture. Tako bi se, u najkraćem, mogla opisati pozadina događaja. 
U dvorani ministarstva kulture u Cetinju 9. rujna je, naime, otvorena izložba -hommage Andriji Krstuloviću, kiparskom velikanu i nekadašnjem učeniku iz radionice Ivana Meštrovića; on je pedesetih godina prošloga stoljeća po njegovim nacrtima iz monolitnog granita isklesao kip Njegoša i dvije karijatide, koji danas ponosno stoje u Njegoševom mauzoleju na Lovćenu. Spomeničke skulpture iz formalnog doba ‘bratstva i jedinstva’ ostavile su trag za vječnost Splićanina Krstulovića, u vlastitu gradu inače najviše prepoznatljivoga po skulpturama ispred Palače pravde i zgrade Općine, te spomeniku Palom pomorcu na Katalinića brigu. Na lik i djelo slavnoga kipara Krstulovića podsjetila je Branka Bezić Filipović, voditeljica splitskoga ureda Hrvatske matice iseljenika, a načelnu važnost kulture iskazala je i anegdotom iz Drugog svjetskog rata: – Kad su Churchillu predložili da ukine budžet za kulturu zbog ratnih uvjeta i općeg siromaštva, on je rekao: ‘Da ukinemo budžet za kulturu? Za što ćemo se onda boriti?!’ – plastično se izrazila Bezić Filipović najavivši i vlastiti dokumentarni film, kronološki posložen, o životu slavnoga kipara koji je zahvaljujući Meštrovićevoj dopusnici uživao atelier na Mejama kao radni prostor.
Na otvorenje međunarodne izložbe, na žalost, zbog prometne nezgode nije mogao doći glavni suorganizator, tajnik Hrvatskog građanskog društva CG-Kotor Tripo Schubert, no zato je događaju nazočila njegova predstavnica Danijela Vulović. Spriječen je bio doći i crnogorski ministar kulture Pavle Goranović, ali u njegovo ime vrlo lijepi govor o snažnim kulturnim vezama dvaju naroda, nazočnima na tom prvorazrednom kulturnom događaju, uputila je doministrica Dragica Milić.
– Andrija Krstulović ostavio je neizbrisivi trag u crnogorskoj povijesti i kulturi. On je bio sposoban Meštrovićevu ideju sprovesti u stvarnost – kazala je, među ostalim, Milić, podsjetivši na neraskidive kulturne veze dvaju susjednih naroda. Vrlo opsežni i poučni govor o nastanku mauzoleja na Lovćenu, koji je zauvijek ‘udomio’ djela iz Meštrovićeve glave i Krstulovićeva dlijeta, dala je, pak, Vesna Vičević u ime Matice crnogorske.
– Da li bi Mozart bio takav muzički genije da je njegova glazba ostala samo na notnom znakovlju, da joj nisu udahnuli život brojni majstori kroz stoljeća? Tako bi i sa skicama ivana Meštrovića, kojima je udahnuo život splitski ‘majstor dlita’ Andrija Krstulović – istaknula je Vičević povodom izložbe, koju je i ovoga puta maestralno postavio splitski akademski kipar i profesor Kažimir Hraste, a visoko pokroviteljstvo preuzelo Ministarstvo kulture Crne Gore. Dojmljivi predgovor kataloga intimistički posložene izložbe malih skulptura i crteža naziva ‘Omaž Andriji Krstuloviću’ napisao je crnogorski ministar kulture Goranović osobno, a ista se u reprezentativnom Domu ministarstva kulture u Cetinju može razgledati do 23. rujna. Recimo i to da su svečanost otvorenja svojim nastupom uveličali i daroviti mališani, članovi nedavno obnovljenog dječjeg mandolinskog orkestra HDCG ‘Tripo Tomas’ iz Kotora.
(Slobodna Dalmacija)

Tekst: Lenka Gospodnetić