Izložba “Iz povijesti Boke kotorske – kravata u Bokelja”obuhvaća 60-ak fotografija, snimljenih od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, a bit će u HMI otvorena tri tjedna. Postavljena je nakon Padove, Trsta, Tivta i Zagreba, a osim ljudi, predstavlja i kravatu kao globalni fenomen o čemu je govorio Nikola Albaneže iz Academije Cravatice

Prilično zgusnuti program održan je 15. ožujka u malom prostoru pulske podružnice Hrvatske matice iseljenika u Carrarinoj ulici gdje su predstavljene dvije knjige: “Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića”, autora Željka Brguljana i “Sabrana djela Viktora Vide” te otvorena izložba “Iz povijesti Boke kotorske – kravata u Bokelja”.

Izložba obuhvaća 60-ak fotografija, uglavnom portreta poznatih i manje poznatih Bokelja, snimljenih od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, a bit će otvorena tri tjedna. Postavljena je nakon Padove, Trsta, Tivta i Zagreba, a osim ljudi, predstavlja i kravatu kao globalni fenomen o čemu je govorio Nikola Albaneže iz Academije Cravatice, uz Brguljana i suautor izložbe.
Željka Brguljan je rekao da su fotografije sakupljene iz obiteljskih albuma i arhiva Bokeljske mornarice, a osim što su snimane u ateljeima, na nekima se naziru i urbane vizure Kotora, no povezuje ih taj modni detalj s kojim se Hrvatska identificira. Na njima su i neki poznati Bokelji poput Ivana Visina, Rudolfa Giunija, sv. Leopolda Mandića ili Antuna Šojata.

Brguljan je govorio i o svojoj knjizi “Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića”, koja kroz desetak poglavlja govori o jedrenjacima i njihovom zapovjednicima i graditeljima te o nestanku bokeljske flote. Knjigu su objavili Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice 809 iz Zagreba i Hrvatsko građansko društvo Crne Gore iz Kotora. Brguljan je pričao i o “Sabranim djelima Viktora Vide” koja je priredio pokojni Branimir Donat, a u dva sveska objavili Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice 809 i izdavačka kuća Dora Krupićeva iz Zagreba. Kako reče Brguljan, Vidina djela govore da je bio duboko osamljen te je smrt nagovještavao u stihovima poput “Nije teško umrijeti, teško je živjeti
Josip Gjurović, predsjednik Udruge Bokelja u Zagrebu kazao je kako Boka i Pula imaju zajedničku tradiciju kao dvije jadranske luke, a kasnije je iskoristio prigodu da predstavi i monografiju “Prčanj” don Nike Lukovića.
O mnogim vezama Boke i Pule, odnosno Istre govorio je umirovljeni novinar i urednik Glasa Istre Ratko Radošević. “Istrani su se selili u Boku jer ovdje nisu bili slobodni”, objasnio je Radošević zaključivši kako “duh Istre živi u Boki”.
Predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 u Puli Fredi Tripović najavio je Bokeljsku noć u Puli, 16. ožujka u Domu hrvatskih branitelja, dok je voditeljica pulske podružnice Matice iseljenika Ana Bedrina napomenula da je ovo što su predstavili tek djelić vrlo bogate baštine Boke kotorske.
(Glas Istre)

Tekst: M. Radić