Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika, književnosti i kulture u Zadru oduševila polaznike izvrsnim predavanjem akademika Josipa Bratulića.

U prvom su tjednu događanja Međunarodne ljetne škole hrvatskoga jezika, književnosti i kulture polaznici obogaćeni vrsnim trudom profesora i lektora te izvrsnim predavanjem akademika Josipa Bratulića. Zatim su se zaputili u općinu Preko. Nakon dolaska trajekta na drugu obalu Zadarskog kanala, svi zajedno – i studenti i profesori – imali su prigodu uvjeriti se iz prve ruke kako špica turističke sezone izgleda u znaku otočne, ljetne gužve ljudi, vozila i brodova. Vremena, međutim, nije bilo mnogo pa su, uz pomoć ljubaznog domaćina don Marija Solječića odmah „uronili„ u prošlost…

Osjetili su najprije ugodnu svježinu male, ali poviješću i duhom sažete crkvice sv. Ivana Krstitelja, iz 11. stoljeća, a zatim krenuli pješice uz ostatke zidova rimske kuće, tragovi kojih su u Preku i okolici brojni, uz ostatke drugih antičkih građevina, cisterna i mozaika, iz razdoblja od 2. do 5. stoljeća.
Na svom putu kroz Preko i kroz povijest polaznici su razgledali potom župnu crkvu Gospe od Ruzarija, trobrodnu građevinu i poslije zadarske katedrale i crkve sv. Šime, najveću crkvu na širem području. Po riječima don Marija, gradili su je mještani svih zanata, a u njoj je sahranjen i biskup Josip Marcelić, ugledni teolog i bibličar. Nezaobilazna priča koja je zaokupila domaće i strane polaznike ona je o priješkim lavandijerama što su u 19. i prošlom stoljeću dolazile u Zadar i uzimale rublje zadarskoj gospodi kako bi ih nakon pranja u lugu i sušenja po mocirama vraćali preko mora veslajući u gajetama na vesla. Majke i kćeri obično bi za koju forintu ponedjeljkom dolazile u Zadar i vraćale čisto rublje subotom, no tragedija se dogodila 2. studenoga 1891. kada je, nakon prevrtanja broda, poginulo 16 lavandijera, od 14 do 75 godina.

Polaznike se dojmio i posjet uljari staroj 105 godina, a u tajne i priče o maslinama i ulju ih je uputila Mladenka Mašina, ravnateljica Pučkog učilišta u Preku, pokazujući sve detalje postrojenja stara pola stoljeća koja i danas prerade 700 tona maslina. Većina je htjela znati i više o tome kako iz 100 kilograma maslina dobiti 15 litara ulja ili više, što je „torta” i „kolač” od maslina, kako se dobiva hladno prešano ulje i kakve su to prečke autohtone sorte kuljka i oštrica… Polaznike je u sudbinu maslina i ulja uputio i vrsni poznavatelj akademik Bratulić koji je tako dobro znao ispreplesti znanje i zanimljivosti bliskog svakodnevnog života i dalekih po(r)uka iz povijesti.

Voditeljica prof. dr. Kornelija Kuvač-Levačić naglašava, također da je Ljetna škola Odjela za kroatistiku i slavistiku Sveučilišta u Zadru Zoranićeva arkadija i ove godine postigla jedan od svojih temeljnih ciljeva, a to je da bude mjesto – susreta.

– Polaznici nam uistinu dolaze sa svih strana svijeta i vjerujem da je za njih ovo bilo jedno vrijedno iskustvo jer im se hrvatski jezik i kultura nisu prenosili samo ex cathedra, nego upravo kroz susret na svim razinama, od one akademske, pa do ljudske, međugeneracijske, koja uvijek predstavlja poseban izazov. Ne treba zaboraviti ni da se naši polaznici svakodnevno susreću sa zadarskim studentima hrvatskog jezika i književnosti koji ih svakodnevno prate na predavanja ili organizirane aktivnosti i neprestano su im na raspolaganju za konverzaciju.

Tekst: Nenad Vertovšek, Zadarski list