Na međunarodnome sajmu knjiga Interliberu u Zagrebu izložene su ovih dana, uz domaću nakladničku bilancu, knjige autora iz iseljeništva i izdanja posvećena našim kreativcima s udaljenih meridijana na štandovima raznih izdavača poput AGM-a, Frakture, Matice hrvatske ili Školske knjige

Zagrebački velesajam svake jeseni domaćin je Interlibera – međunarodnoga sajma knjiga koji se ovih dana održava u glavnome gradu Lijepe Naše od 11. do 16. 11. 2014. pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva kulture RH čiji je proračun trenutačno najniži od svih nacionalnih proračuna za kulturu zemalja Europske unije! Ipak, za svoje 37. izdanje Interliber je okupio velik broj izlagača, njih 250. Uz slabu prodaju, najčešće se lista lijepa književnost, biografistika i dalmatinske kuharice, a mlađi traže elektroničke knjige… Pojedina izdanja raskošno su ukrašena, druga skromna, dok su sva uz prigodne sajamske popuste relativno dostupna većini ovisnih o užitku čitanja i stjecanju znanja.

Poduzetnici u domaćoj kreativnoj industriji u čijem je sastavu nakladništvo, koji u prosjeku na Interliberu privuku sto tisuća posjetitelja, najhrabriji su hrvatski građani na tržišnoj vjetrometini od kojih bi mogli učiti neinventivni vladini gospodarski stratezi – pogotovo oni u čijem je resoru knjiga i održivi razvitak. Hrvatska je odnedavno potpisnica Međunarodne deklaracije o suradnji u izdavaštvu i potpori knjizi, zaštiti autora i povezivanju europskog tržišta, čije je potpisivanje bilo u fokusu svjetskoga Sajma knjiga u Frankfurtu, gdje se u listopadu predstavilo 25 solventnih hrvatskih izdavača među sedam tisuća globalnih igrača, najavivši kako će na proljeće iduće godine Lijepa Naša biti zemlja-gost na Sajmu knjiga u Bologni, specijaliziranome za dječju književnost.

Ovogodišnji Interliber počastio nas je susretom s američkom spisateljicom i povjesničarkom Deborah Harkness koju je na sajam doveo nakladnik Fraktura, predstavivši nam njezino djelo Knjiga života. Nakladnik Profil ugostio je francusku novinarku i nekadašnju glasnogovornicu Haaškoga suda Florence Hartmann te američkoga geopolitičara Williama F. Engdahla, koji su predstavili svoje uspješnice Zviždači i Uništite Kinu. Večernji list predstavio nam je literarnu zvijezdu u usponu s višegodišnjom njemačkom adresom Marijanu Dokozu i njezin roman Grijesi. Pozornost posjetitelja sajma privukla je promocija edukativnoga stripa-knjige Dječak o Šibenčaninu Draženu Petroviću, planetarnoj košarkaškoj zvijezdi čija je vrhunska sportska karijera okrunjena u Sjedinjenim Američkim Državama uvrštenjem u Kuću slavnih u Springfieldu.

Među novim naslovima lijepe književnosti prevedeno je više čitanih romana Hrvatica s udaljenih meridijana. S njemačkoga jezika preveden je nagrađivani roman Marice Bodrožić Balada o zvjezdanom moru, a s engleskoga odličan roman Potres Nede Mirande Blažević Krietzman i to zaslugom kreativne zaprešićke Frakture, koja se posljednjih godina nametnula domaćoj čitalačkoj javnosti organizacijom Festivala svjetske književnosti. Zagrebački Disput izišao je s prijevodom romana naše Amerikanke Mary Helen Stefaniak Turčin i moja majka – fascinantnom kronikom obitelji hrvatskih korijena kroz više generacija na putanji oko zemaljske kugle i to od Novog Sela s mađarske strane Drave, povijesno naseljenoga hrvatskim stanovništvom, do današnjega Milwaukeeja čiju svakidašnjicu kreiraju našijenci.
Hrvatsko-američko društvo i Matica iseljenika objelodanili su sedmi svezak knjige Ugledni hrvatski znanstvenici u svijetu; Naklada Bošković prezentirala je prozu Čileanca bračkih korijena Juana Mihovilovicha Razvrstavač; Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje objelodanio je pretisak trojezičnoga rječnika Blaga jezika slovinskoga moliškoga Hrvata iz Italije Jakova Mikalje (1601. – 1654.), začetnika hrvatskoga rječničarstva. Dočekali smo i pojavu obostranoga Velikoga suvremenoga hrvatsko-slovenskog rječnika autorice Anite Peti-Stantić, koji je objavio Mozaik. Dominović d. o. o. izišao je s Hrvatsko-makedonskim razgovornim priručnikom. AGM je tiskao prozu australske Hrvatice Morgan Yasbincek, nakon knjige našijenca iz Punta Arenasa Óscara B. Bradasica, kao i Boke kotorske Slobodana P. Novaka…
Kad su u pitanju novi naslovi autora čija je tematika posvećena prešućivanoj hrvatskoj emigraciji iz doba totalitarizama dvadesetoga stoljeća, treba izdvojiti biblioteku Memoari, sjećanja, dokumenti Matice hrvatske u kojoj je nedavno izišla knjiga Život Pavla Tijana, leksikografa i publicista s polustoljetnom madridskom adresom, priređivača Igora Zidića i Marije Tijan-Wieck. Senjaninu Tijanu, iz legendarnoga tima prve Hrvatske enciklopedije Mate Ujevića i zatim enciklopedista španjolskoga kulturnog kruga, Vlada Republike Hrvatske tek je deset godina nakon smrti prenijela pisanu ostavštinu iz Madrida u Zagreb (2007.). Za doprinos španjolskoj leksikografiji i kulturi dodijeljeno mu je odličje španjolskoga kralja Cruz de Alfonso X el Sabio. Svestrani intelektualac Tijan, tijekom 89 godina života od kojih posljednjih 50 provodi u egzilu, uz ostalo pokreće i uređuje hrvatski program na Španjolskome državnom radiju dva desetljeća prije pada Berlinskoga zida, što je i opisano u knjizi. Surađivao je s mnogobrojnim emigrantskim časopisima poput Hrvatske revije ili argentinske Studia Croatice, što ovu biografistiku čini izazovnom historiografskom građom.

Od hrvatskih autora koji pišu u višejezičnim sredinama u udaljenim metropolama Sjeverne i Južne Amerike na ovogodišnjem smo Interliberu prelistali atraktivne knjige svestranih spisatelja poput V. Grubišića (Kanada), A. Skarmete (Čile), Carmen Vrljičak Verlichak (Argentina), Drage Balvanovića (Peru) na štandovima od Školske knjige do Kršćanske sadašnjosti i Alfe.
Kad je u pitanju manjinsko okružje iz europskog susjedstva nove knjige ima nekoliko autora. U izdanju Matice hrvatske izložena je na Interliberu i nova knjiga naslovljena Minijature vlastitosti pjesnika te plodnog esejiste iz Subotice Tomislava Žigmanova. Žigmanovu su još neke ranije knjige izložene, tiskane zadnjih nekoliko godina, a izložene u više nakladnih kuća, pored Matice, i AGM-a…Užitku čitanja, riječju, nikad kraja! Pojavilo se i niz stručnih monografija o suvremenoj mobilnosti u Hrvata poput fantastičnog zbornika skupine znanstvenika Instituta za etnologiju i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba pod naslovom Didov san, kojeg potpisuju tri urednice Jasna Čapo, Caroline Hornstein Tomić i Katica Jurčević. Meni je to najbolja znanstvena knjiga ove godine o hrvatskom iseljeništvu i povratništvu. Odlična je i knjiga Antona Bozanića o Dubašnici u kojoj taj doktor sociologije i teologije piše jedno poglavlje o krčkim iseljenicima. Prema prikupljenim podacima, u New Yorku i bližoj okolici danas živi – piše Bozanić, u prvom, drugom, trećom, pa i četvrtom naraštaju nešto više od četiri tisuće Krčana i njihovih potomaka, od kojih je Dubašljana oko tisuću, ili nešto više. O završnom dijelu opusa svestranog umjetnika s višedesetljetnom francuskom adresom Dominika Škunce (Novalja,12. ožujka 1939. – Pariz, 9. ožujka 2011.) objavljena je monografija u izdanju ogranka Matice hrvatske iz Novalje autora Ive Šimata Banov i Margarite Sveštarov Šimat i tako dalje. Sve su to razlozi da do nedjelje svratite na Zagrebački velesajam na Interliber.

Napisala: Vesna Kukavica

Posjetite Interliber