Danas većina Hrvata u Slovačkoj živi u Bratislavi i okolici, u naseljima Hrvatskom Jandrofu (Jarovce) i Čunovu, gdje Hrvati govore gradišćanskohrvatskim jezikom, u Devinskom Novom Selu (Devínska Nová Ves) žive čakavci, a u Hrvatskom Grobu (Chorvátsky Grob) žive kajkavci i ikavci. Prva tri naselja su sada dijelovi grada Bratislave

Hrvati u Slovačkoj pripadaju skupini stanovništva koja se u Ustavu Slovačke Republike iskazuje kao nacionalna manjina ili etnička skupina, no Slovačka nema poseban zakon koji uređuje područje manjina. Povijesna istraživanja govore kako su Hrvati prostore današnje Slovačke naseljavali u tri vala: sredinom 16. i 17. stoljeća, te koncem 17 stoljeća, uglavnom bježeći pred Turcima.
Danas većina Hrvata u Slovačkoj živi u Bratislavi i okolici, u naseljima Hrvatskom Jandrofu (Jarovce) i Čunovu, gdje Hrvati govore gradišćanskohrvatskim jezikom, u Devinskom Novom Selu (Devínska Nová Ves) žive čakavci, a u Hrvatskom Grobu (Chorvátsky Grob) žive kajkavci i ikavci. Prva tri naselja su sada dijelovi grada Bratislave.
»Zadnji popis stanovništva je bio u 2011. godini, a za hrvatsku nacionalnost se izjasnilo 1022 građana Slovačke, dok se prilikom popisa 1234 građana izjasnilo da im je materinski jezik hrvatski. S obzirom na to da su već 1921. svi Hrvati koji su živjeli u tadašnjoj državi bili ‘deklarirani’, tj. ‘svođeni’ prilikom popisa kao ‘Čehoslovaci’, broj ovdašnjih izjašnjenih Hrvata se na svakim popisu stanovništva povećava i mi govorimo kako u Slovačkoj živi više od 3000 Hrvata«, kaže predsjednik Hrvatskog kulturnog saveza, krovne institucije Hrvata u Slovačkoj, Radoslav Janković.
Značajnije se počinje raditi na očuvanju hrvatskog identiteta u Slovačko, tek nakon pada Berlinskog zida i raspada Čehoslovačke. Hrvatski kulturni savez je osnovan 26. svibnja. 1990. s ciljem koordiniranja aktivnosti hrvatskih kulturnih društava u Slovačkoj. Govoreći o zadaćama i aktivnostima kojima se HKS bavi, Radoslav Janković kaže kako u prvom redu ovaj Savez djeluje na području očuvanja hrvatske kulture i jezika u Slovačkoj.
-HKS je utemeljen na 1. kongresu Hrvata u Slovačkoj u Hrvatskom Jandrofu, gdje su bila zastupana preko svojih delegata sve seoske hrvatske kulturne udruge. Sjedište HKS-a je u prostorijama Muzeja kulture Hrvata u Slovačkoj u Devinskom Novom Selu, a od 2010. HKS ima ured i u Hrvatskom Jandrofu. Aktivnosti HKS-a možemo podijeliti na nekoliko područja: kao prvo – tiskovine, kamo pripada časopis ‘Hrvatska rosa’ koji se objavljuje četiri puta godišnje, a svake godine izdajemo barem jednu publikaciju na hrvatskom jeziku u Slovačkoj, kao drugo – podupiranje folklora i hrvatske kulture preko osam hrvatskih folklornih društava i hrvatske kazališne grupe, kao treće – organiziranje različitih hrvatskih kulturnih priredbi u suradnji s hrvatskim kulturnim društvima u selima i Klubom mladih Hrvata. Tu je još i područje djelovanja na očuvanju i obilježavanju naše kulturne baštine u suradnji s Muzejom kulture Hrvata u Slovačkoj, te koordinacija djelovanja pojedinih kulturnih i folklornih društava u selima.
Radoslav Janković kaže kako je Hrvatski kongres u Slovačkoj najviše tijelo HKS-a, na kojemu se biraju dužnosnici i razmatra rad Saveza.
»Hrvatski kongres se održava svake dvije godine. Na kongresima se biraju predsjednik, dva potpredsjednika i predsjednik revizijske komisije. Biraju ih delegati, koji razmatraju i rad HKS-a i donose zaključke o djelovanju Saveza u sljedeće dvije godine. Također, redovito se održavaju, minimalno četiri puta u godini, sjednice Izvršnog odbora HKS-a, na kojima su nazočni članovi tog tijela, ali i pojedinih hrvatskih kulturnih društava, te predstavnici Kluba mladih Hrvata. Rad Izvršnog odbora odnosi se na konkretiziranje pojedinih aktivnosti Hrvata u Slovačkoj u svim područjima djelovanja manjine.«
Osim entuzijazma, za rad institucija su neophodna i sredstva, tako da smo neumitno u razgovoru stigli i do pitanja – kako se financira HKS?
-Financiranje aktivnosti HKS-a ostvaruje se putem pojedinih projekata koje svake godine predlažemo Uredu Vlade Republike Slovačke. Izvan toga, dobivamo sredstva i iz Hrvatske, preko Ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, uglavnom za dofinanciranje naših projekata i pokrivanje ostalih troškova rada HKS-a.
– U Slovačkoj djeluje pet hrvatskih kulturnih društva koja su uključena u HKS, i to: HKD Čunovo, HKD Devinsko Novo Selo, HKD Hrvatski Grob, HKD Hrvatski Jandrof i Klub mladih Hrvata. Izvan toga postoje i društva koja djeluju na području hrvatskog folklora i kulture, a koja nisu izravno uključena u HKS, uglavnom zbog činjenice da postoje samo kratko vrijeme ili je njihovo djelovanje povezano sa seoskim društvima«, kaže Radoslav Janković o hrvatskim udrugama u Slovačkoj, a naglašava i važnost rada Hrvatskog kulturnog centra u Devinskom Novom Selu, koji je izgrađen sredstvima općine, Vlade Slovačke Republike i Vlade Republike Hrvatske, a u kojem se nalazi i Muzej kulture Hrvata.
-Naš Hrvatski kulturni centar postoji od kraja 2005. godine. U Centru je sjedište HKS-a i Muzeja kulture Hrvata u Slovačkoj. U Centru je stalna postavka Hrvatskog muzeja, a organiziraju se izložbe, seminari i konferencije u suradnji HKS-a i muzeja, te Veleposlanstva Republike Hrvatske u Bratislavi, kao i drugih hrvatskih udruga u Slovačkoj. Djelovanje muzeja financira se iz proračuna Ministarstva kulture Republike Slovačke.
Radoslav Janković je u razgovoru predstavio i časopis »Hrvatska rosa« koji izdaje HKS.
-‘Hrvatska rosa’ izlazi četiri puta godišnje. U časopisu se uglavnom prezentiraju aktivnosti Hrvata u Slovačkoj i razni prilozi iz prošlosti i sadašnjeg života Hrvata u Slovačkoj. Pojedini članci su pisani na književnom hrvatskom jeziku, a neki na starinskom, takozvanom ‘gradišćansko-hrvatskom’ jeziku. U uredništvu su zastupnici iz pojedinih kulturnih društava, a šef-redaktor je PhDr. Viliam Pokorni. Časopis se uređuje u prostorijama Centra, a ostale stvari kao što su tisak ili dizajn su riješene na vanjski način. Časopis se financira preko svakogodišnjeg projekta za izdavanje hrvatskog časopisa u Slovačkoj. Časopis se dostavlja čitateljima u ruke preko HKS-a i pojedinih kulturnih društva u našim hrvatskim selima.
Iako u Slovačkoj Republici ne postoji poseban zakon koji uređuje područje manjinskih prava, postoji zakon koji se odnosi na službenu uporabu manjinskih jezika, ali Hrvati u Slovačkoj nisu u prilici ostvarivati to pravo.
-Prema tom zakonu službena uporaba materinskog jezika mogla bi biti uvedena u naselja gdje živi veći broj Hrvata, u kojima bi se po broju pripadnika manjine mogao rabiti ovaj zakon u javnosti, no i Hrvatski Jandrof i Čunovo su dijelovi grada Bratislave, a ne zasebna naselja. Zbog toga nemamo niti u jednom selu toliko posto pripadnika naše manjine da ostvarimo to pravo.
Hrvati u Slovačkoj nemaju posebnog zastupnika u parlamentu, niti su organizirani ili aktivni kroz političke stranke, ali imaju zastupnika u Uredu Vlade Slovačke.
-Hrvati imaju jednog zastupnika u Odboru za nacionalne manjine i etničke skupine kod Vlade Slovačke Republike. U tom Odboru se rješava problematika implementacije pojedinih zakona i financiranje aktivnosti pojedinih manjina. U Odboru su predstavnici mađarske, romske, češke, ukrajinske i hrvatske manjine, koji glasuju za odluke, kao i predstavnici slovačkih ministarstava, koji ne glasuju prilikom donošenja odluka – kaže Radoslav Janković.
Radoslav Janković rođen je u selu Hrvatski Jandrof, a na slovačkom se jeziku to selo zove Jarovce. Studij je završio na Ekonomskom sveučilištu u Bratislavi. Od 1991. je zborovođa »Muškoga jačkarnoga društva« u Hrvatskom Jandrofu (»jačkarno« je stari hrvatski izraz za »pjevačko«). Od 1993. do 1997. bio je član folklornoga ansambla gradišćanskih Hrvata »Kolo slavuj« u Beču. Od 2000. je kantor hrvatskih svetih misa u crkvi sveti Mikule u Hrvatskom Jandrofu. Napisao je dvije knjige na gradišćanskom hrvatskom jeziku: »Ljeto va jačka Hrvatskoga Jandrofa« (2007.) i »Pjesne glušu dalje« (2011.). Od 1990. do 1996. bio je predsjednik Kluba mladih Hrvata, a od 2000. do 2010. potpredsjednik je HKS-a u Slovačkoj. Za predsjednika HKS-a izabran je na 10. kongresu Hrvata u Slovačkoj 29. svibnja 2010.
(Hrvatska riječ)

Tekst: Zvonko Sarić