U Zagrebu je 14. i 15. studenog održana jubilarna 10. Meeting G2 Konferencija koja je okupila više od 200 sudionika iz 15 zemalja, ističući važnost povezivanja Hrvata diljem svijeta s ciljem gospodarskog razvoja.
Na otvorenju jubilarne 10. Meeting G2 Konferencije, Desetljeće poslovnog povezivanja, okupilo se oko 200 sudionika iz 15 zemalja svijeta. Pokrovitelji jubilarne Konferencije su praktički sve relevantne državne institucije od Predsjednika RH, Vlade RH, Hrvatskog Sabora, Ministarstva demografije i useljeništva, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH te Hrvatske matice iseljenika.
Otvarajući Konferenciju predsjednik Udruge Meeting G2 Antun Krešimir Buterin je rekao da je u proteklih 10 godina poslovnim ljudima hrvatskog porijekla iz inozemstva omogućeno umrežavanje s više od 300 kompanija i startupa dok je na svim konferencijama okupljeno više od 2000 sudionika iz 33 zemlje te su ostvarene stotine poslovnih suradnji. „Cilj nam je dovesti naše vrijedne ljude iz iseljeništva, povezati ih s ljudima iz domovine kojima treba svježa inspiracija za biznis, mentorstvo ili pouzdan partner, pokrenuti protok kapitala u oba smjera i olakšati domaćim tvrtkama plasman na strana tržišta, uz pomoć naših ljudi koji poznaju mentalitet svojih zemalja. Sanjamo i vjerujemo da raštrkanost Hrvata u svijetu možemo pretvoriti u prednost, gospodarsko oružje i alat. Vjerujemo da Hrvatska može biti bogatija od Švicarske, sretnija od Singapura i urednija od Danske“, zaključio je g. Buterin.
U uvodnim govorima naglašeno je kako je dosad poslovnim ljudima hrvatskog porijekla iz inozemstva omogućeno umrežavanje s više od 300 kompanija i startupa, a da raštrkanost Hrvata u svijetu možemo pretvoriti u prednost, gospodarsko oružje i alat
Obraćajući se okupljenima ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić-Radman je najavio otvaranje niza hrvatskih veleposlanstava širom svijeta. „U Peruu planiramo otvoriti veleposlanstvo jer tamo živi preko 230 tisuća Peruanca hrvatskog podrijetla. Isto želimo učiniti i u Brazilu u Sao Paulu, na Novom Zelandu u Wellingtonu te u Meksiku. U Kanadi u Vancouveru, gdje živi 50 tisuća Hrvata, namjeravamo otvoriti generalni konzulat. Danas se više ne može glasati nigdje osim u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, što moramo promijeniti. Trebamo izmijeniti zakon koji će to omogućiti. Iz Ottawe do Vancouvera leti se šest sati. Tko može doći i glasovati? Ako ne otvaramo predstavništva, udaljujemo se od svojih ljudi. Otvorimo ih gdje god možemo – ništa nije skupo“, zaključio je Grlić Radman.



Posebni savjetnik Predsjednika Republike za ekonomiju Velibor Mačkić naglasio ja kako Hrvatska svoju ekonomiju treba bazirati na agresivnosti i atraktivnosti „Hrvatska se mora mijenjati. Od 2013. promijenila je strukturu rasta i postala drugačija ekonomija. Ulazak u EU značio je i drugi val iseljavanja, a u zadnjih 30 godina imamo milijun ljudi manje. Da se ne bismo za deset godina suočili s još jednim milijunom manje, moramo nešto mijenjati. Hrvatska može i mora bolje, a da bismo uspjeli moramo raditi zajedno. Zajedno znači da uključujemo znanje, iskustvo i kapital onih koji nisu ovdje, ali žele pomoći“, naglasio je g. Mačkić.
INSPIRACIJA I MOTIVACIJA
U nastavku Konferencije sudionici su imali priliku poslušati motivacijski govor Stipe Božića, našeg proslavljenog alpinista pod nazivom „Hrvati na vrhu svijeta – kako svladati uspon i prepreke“. Već godinama mnogi ga pitaju što ga motivira da 40 godina osvaja neke od najviših planinskih vrhova svijeta, posebice jer alpinizam znači život na rubu opasnosti, a penjanje na vrh ne rezultira s materijalnom koristi.

„Druženje s ljudima i sklapanje prijateljstava na planini pruža nam iskustva koja se mogu usporediti samo s onima stečenima u ratu i narodu. Motiv je nešto što se ne može naučiti – dolazi iznutra. Ali, kada ga imate, možete pomaknuti granice ljudskih mogućnosti. Međutim, ništa se ne može postići bez tima. U sportu, kao i u alpinizmu, nije važno koje je boje član tima, već da može raditi kao dio tima” – Stipe Božić
Tijekom sesije Who is Who in G2 svaki sudionik dobio je priliku predstaviti svoje poslovanje u 30 sekundi i istaknuti s kime se želi povezati, nakon čega je slijedilo umrežavanje. Održan je i panel Hrvatski pjenušci – vina zlatnog sjaja, a glavna poruka je da Hrvatska u više regija ima sjajne pjenušce bazirane na autohtonim sortama grožđa i sve je više prepoznata u svijetu.


Drugog dana konferencije održano je 9 panela na razne teme i više predstavljanja.
POVRATNICI KAO POKRETAČI GOSPODARSKIH PROMJENA
Ključni govor je održao Tomislav Kuljiš, osnivač i predsjednik Uprave vodećeg maloprodajnog lanca i lanca supermarketa Hipermaxi S.A. Bolivia u Boliviji, s raznolikim ulaganjima u robu široke potrošnje, kožu, IT, govedinu i stoku, osiguranje, bankarstvo, logistiku, energetiku i građevinarstvo. G. Kuljiš je naglasio kako u Boliviji postoji mala zajednica Hrvata, no svi su vrlo poduzetni, a neki među najbogatijim ljudima u zemlji. Opisao je put izgradnje svog najvećeg biznisa, lanca supermarketa, koji je kada ga je kupio imao prihoda od 10 milijuna dolara, a danas ima 500 milijuna dolara prihoda godišnje i 4000 zaposlenih. „Moja obitelj je došla u Boliviju između 1. i 2. svjetskog rata i prenijeli smo neke vrijednosti i ovdje. Primjerice moj djed je bio najveći proizvođač vina na Visu između dva rata s 50.000 litara godišnje. Moj otac je rano naučio disciplinu i radnu etiku, a ja sam već u djetinjstvu naučio da je reputacija jedna od najvažnjih karakteristika u biznisu jer kad to izgradite onda svi žele raditi s vama. Smatram da uspjeh počiva na radnoj etici, povjerenju, iskrenosti, vrijednostima koje je moja obitelj njegovala i prenijela i dalje razvijala u Boliviji“, zaključio je g. Kuljiš.

“Smatram da uspjeh počiva na radnoj etici, povjerenju, iskrenosti, vrijednostima koje je moja obitelj njegovala i prenijela i dalje razvijala u Boliviji“
– Tomislav Kuljiš
Na panelu „Žene liderice – istinski duh MG2“ sudjelovale su tri kćeri troje uspješnih Hrvata u SAD-u, Jennifer Kerum – kćer vlasnika najboljeg cateringa u Hollywoodu Tonija Keruma ispričala je kako izgleda raditi s filmskog industrijom te naglasila da je već poprilično involvirana u taj biznis. Jerka Jennifer Maglica, kćer vlasnika i osnivača tvrtke Maglite Tonija Maglice koja se vratila živjeti u Hrvatsku rekla je „Moj otac ima jaku volju, djeluje neuništivo i vjeruje da će živjeti do 140 godina. Moj muž i ja smo u mirovini, a on ne može zamisliti kako se netko može umiroviti. Kaže da će prestati raditi samo kad umre“. Maya Sertić, kćer Matta Darka Sertića koji se vratio iz Silicijske doline i u Sisku osnovao više uspješnih kompanija, kaže kako je rođena i odrasla u Kaliforniji, ali se vratila u Hrvatsku. „Danas radim u biologiji i dijelom se bavim očevom kompanijom. Nakon fakulteta, vratila sam se u Sisak, gdje sam osnovala obitelj. Sisak je prekrasan, a život ovdje sporiji. Moj sin ovdje odrasta slobodnije nego bilo gdje u Kaliforniji, ali i slobodnije nego u Zagrebu“.
U fokusu panela Kako vratiti iseljenike u domovinu? Porezi i status, bila je nedavno najavljena mjera putem koje bi oni koji su se iselili iz Hrvatske, a najmanje su dvije godine u inozemstvu, bili pet godina oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak. Nikola Mijatović s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu mišljenja je da se radi o kozmetičkoj mjeri kako bi se pridobila javnost. “Ozbiljnije zemlje imaju cijeli set mjera, njih 10 do 15 koje su fokusirane na dugoročni utjecaj. Tko kaže da ova mjera neće za godinu dvije biti ukinuta. U okviru poreza na dohodak je prije par godina donesena mjera za digitalne nomade, a znate li kolika je stvarna brojka digitalnih nomada u Hrvatskoj? Samo 400 do 500. Nisam optimističan vezano uz tu mjeru». Luke Jurčević, uspješan poduzetnik iz Pertha u Australiji, istaknuti stručnjak u području strateških promjena, pružio je pogled na ovu temu od strane iseljeništva. “U Australiji su plaće poprilično veće u odnosu na Hrvatsku i nisam siguran koliko će ova mjera imati pozitivnog rezultata. Vjerujem da bi bilo izglednije kada se ne bi radilo o jednoj mjeri, već cijelom programu, primjerice kako lakše doći u Hrvatsku, naći posao, studirati. I dodao bih kako je važno da bude više komunikacije iz domovine s iseljenicima iz cijelog svijeta“.

Na panelu Novi oblici turizma panelisti, Branka Ćubelić (Zrin), Davorin Stetner (Žumberak), Bruce Yerkovich (The Resort Company) i Nikola Serdar (New Rok d.o.o) su raspravljali o vrsti turizma kojim se odmičemo od tradicionalnog turizma kakav u Hrvatskoj podrazumijeva plažu i sunce, nudeći održive i sadržajno bogatije alternative, u kojima su protagonisti veza s okolišem i lokalnom gastronomijom.
Bruce Yerkovich, hrvatsko-američki poduzetnik, vlasnik tvrtke The Resort Company te rancha na Velebitu Linden Tree Retreat & Ranch koji je polučio mnoge nagrade, predstavio je Srce Like, projekt u vrijednosti od 440 milijuna eura kojeg je pokrenuo, a ima namjeru transformacije Like u prvu destinaciju integrativnog turizma u Hrvatskoj i regiji. „Mi moramo biti čuvari kulturnog identiteta i okoliša, to je ono zbog čega su nam se Talijani i Nijemci vraćali, ono što su voljeli vidjeti i osjetiti. Projekt Srce Like nema za cilj izgradnju ležajeva. Ima za cilj pokazati priliku, da se postavi nova paradigma u u turizmu koja se, nadam se, može preliti na druge dijelove Hrvatske“. Poznati poduzetnik Davorin Štetner predstavio je svoje projekte na području Veljuna te na Žumberku. „U Veljunu namjeravamo na 70 hektara napraviti trkaće staze razine Formule 1, hotel i vile. Projekt je već označen kao strateški investicijski projekt za RH i u prvoj fazi je vrijedan 30 milijuna eura, a kanije 100 milijuna. S druge strane projekt na Žumberku je čisti hobby. Kupio sam 25 hektara zemlje i tamo se uzgaja Wagyu japansko govedo. Rekao bih da je taj projekt povratak prirodi, a poseban je osjećaj kad vidiš da si nešto realizirao na mjestu kao što je Žumberak“
U okviru panela Hrvatska umjetna inteligencija na globalnoj pozornici panelisti su raspravljali što naše tvrtke mogu postići u svijetu te podijelili svoja mišljenja o razvoju umjetne inteligencije (AI) i kako će ista utjecati na našu svakodnevicu. Prema mišljenju Mislava Malenice iz tvrtke Mindsmits za pet godina, svaki biznis i organizacija s web-stranicom i emailom imat će vlastiti AI sustav za upravljanje komunikacijom. „Hrvatska je posljednjih pet godina značajno napredovala, s obzirom na broj stanovnika imamo mnogo uspješnih kompanija. Međutim, naš problem je mentalitet. Ako si rođen u Hrvatskoj, često imaš osjećaj da kao dio male nacije ne zaslužuješ puno.“ Nenad Raca iz Aduro ideja je naglasio kako umjetna inteligencija (AI) pomaže u stvaranju scenarija prije nego što se dogode. „U komunikaciji s AI-jem možemo ljudima omogućiti da pogriješe u simulaciji, umjesto u stvarnosti. Na primjer, simulacije stvarnih situacija na tržištu ili razgovora s neprijateljski nastrojenim partnerima. AI daje novi nivo edukacije i priprema ljude za različite situacije“. Hajdi Cenan iz Airta je naglasila kako je ključno biti u tijeku s promjenama i prilagoditi se na vrijeme. „”Ljudi se uglavnom ne boje automatizacije – čak su sretni što će se osloboditi dosadnog i repetitivnog posla. Hoće li dio poslova nestati? Da, ali to je neminovno sa svakom tehnologijom. Razlika u ovoj revoluciji je brzina promjena“.
DODJELA NAGRADA
Uoči svečane večere povodom završetka 10. jubilarne konferencije Meeting G2 dodijeljene su nagrade „MG2 Excellence“ u okviru kojih je Udruga Meeting G2 odala posebno priznanje osobama koje su zadužile Hrvatsku na gospodarskom planu. Ukupno je dodijeljeno 10 ekskluzivnih nagrada za 10 uspješnih Hrvatica i Hrvata, petero povratnika u Hrvatsku i petero iz drugih zemalja svijeta. Nagradom se želi odati priznanje osobama koje jačaju gospodarske veze između Hrvatske i dijaspore, a koje su tijekom svoje profesionalne karijere ostvarile iznimne poslovne uspjehe.



Laureati su:
- Branka Čubelić, povratnica iz Australije u Zrin, vlasnica tvrtke za organizaciju vjenčanja Dreamtime Event Croatia
- Bernarda Cecelja, povratnica iz Švicarske, koja je u Međimurju prije 20-ak godina pokrenula proizvodnju madraca i kreveta
- Matt Darko Sertić, povratnik iz SAD-a koji je u rodnome Sisku osnovao više uspješnih tvrtki, uključujući i prvi privatni poduzetnički inkubator u Hrvatskoj – PISAK
- Miljenko Mike Grgich (posthumno nagrađen pa je nagradu preuzela nećakinja Maja Jeramaz) – hrvatski iseljenik iz Kalifornije, SAD, utemeljitelj svjetski poznate vinarije „Grgich Hills Cellar“.
- Tomislav Kuljiš, osnivač i predsjednik Uprave vodećeg maloprodajnog lanca i lanca supermarketa Hipremaxi S.A. u Boliviji
- Tony Kerum (nagradu je preuzela njegova kćer Jennifer), osnivač i vlasnik jedne od najboljih catering kompanija u Hollywoodu „Tony’s Food Service“
- Anthony Toni Maglica, (nagradu je preuzela njegova kćer Jerka) hrvatsko-američki inovator i poduzetnik hrvatskog podrijetla, izumitelj svjetiljke Maglite
- Luke Jurčević – vlasnik nekoliko uspješnih tehnoloških kompanija, većinom u sektoru medicine, u Australiji. predsjednik Zapadno-australsko hrvatske gospodarske komore.
- Niko Ilić, hrvatski poduzetnik iz Austrije, vlasnik građevinske tvrtke i predsjednik Udruge hrvatskih poduzetnika u Australia
- Ćiril Zovko, povratnik iz Kanade, sudjelovao je u gradnji više stotina objekata u Kanadi, vlasnik je prvih trgovačkih centara izgrađenih u Zagrebu pod imenom Importanne.
Dodijeljene su i dvije posebne nagrade:
- „MG2 Essence“ za Maru i Josipa Hrgetića, povratnike iz Venezuele koji su 2015. pokrenuli projekt konferencije MEETING G2 zajedno s još par Hrvata povratnika i lokalnih Hrvata iz Zagreba
- „MG2 Loyalty“ za Nenada Nemeta, pripadnik druge generacije Hrvata u Makedoniji, koji je najvjerniji posjetitelj konferencija Meeting G2 – nije propustio nijednu od ovih 10.
Svakom od dobitnika uručene su statue kameno jedro Mate Croate, a prilikom uručenja predsjednik organizatora, Udruge Meeting G2 Antun Krešimir Buterin poručio je sljedeće: „U sklopu naše jubilarne 10. poslovne konferencije sve smo organizirali u znaku broja 10 – u dva dana imali smo 10 zanimljivih panela, a konferenciju smo završili dodjelom posebnih 10 nagrada. Njima zapravo nismo htjeli slaviti svoj rođendan, nego uspjehe naših fantastičnih poslovnih ljudi Hrvata iz iseljeništva koji su se – ili vratili u Hrvatsku i pokrenuli uspješne poslovne projekte, ili još žive u svojim novim domovinama gdje su izgradili poslovna carstva – poput obitelji Maglica, Grgich i Kerum u SAD-u. Velika nam je čast što su svi laureati osobno došli preuzeti nagrade ili su pak poslali svoje nasljednice – dobitnici su stigli iz Australije, Bolivije, SAD-a i Austrije. Iako djeluju u različitim industrijama i državama, svi oni neprestano promoviraju Hrvatsku, jačaju gospodarsku suradnju domovine i dijaspore te sve nas čine ponosnima. Od ovakvih ljudi svi zajedno možemo i moramo učiti, jer uz njihovo znanje i mentalni sklop Hrvatska može i mora postati još uspješnija, još bogatija i još sretnija zemlja“, zaključio je Buterin.
Foto: Meeting G2